Laguna - Bukmarker - Teri Pračet – najbolji saveznik u borbi protiv nepravde - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Teri Pračet – najbolji saveznik u borbi protiv nepravde

Kada je poznata autorka kulinarskih knjiga i borac protiv siromaštva Džek Monro shvatila da je Kancelarija za nacionalnu statistiku Velike Britanije krajem 2021. godine objavila ulepšanu verziju godišnjeg izveštaja o životnim troškovima u toj zemlji, odmah je posegla za knjigama Terija Pračeta, genijalnog pisca komične fantastike koji je u svojim romanima redovno dizao glas protiv različitih nepravdi. Pračet je svoje nezadovoljstvo stanjem u savremenom društvu najefektnije izražavao kroz lik Sema Vajmsa, šefa policije skromnog porekla, koji spletom bizarnih okolnosti ulazi u svet visokog društva i postaje jedan od najmoćnijih ljudi u gradu.

Foto: Myrmi / CC BY-SA 2.0 / Wikimedia Commons

U knjizi „Oružane snage“ (1993), drugoj po redu u grupi romana posvećenih dogodovštinama kapetana Vajmsa i Gradske straže, autor svom protagonisti ubacuje u misli kritički monolog kome je dao ime „Vajmsova čizmarska teorija socioekonomske nepravde“. On u celini glasi ovako:

„Eto, uzmimo čizme, na primer. Njegova mesečna plata iznosila je trideset osam dolara plus odbici. Par zaista dobrih kožnih čizama koštao je pedeset dolara. Ali par priuštivih čizama, koje bi izdržale sezonu ili dve pre no što počnu đavolski da cure jer je karton propao, košta desetak dolara. Vajms je uvek kupovao takve čizme i nosio ih dok im đonovi ne postanu toliko tanki da je po kaldrmi mogao i u magli tačno da kaže u kom se delu Ank-Morporka nalazi. Ali one zaista dobre čizme trajale su godinama. Onaj ko može odjednom da izdvoji pedeset dolara dobija čizme u kojima će mu noge biti suve i posle deset godina, dok će siromašak koji sebi može da priušti samo one jeftine, za isto to vreme potrošiti sto dolara, a noge će mu opet stalno biti mokre.“

Ovo je poražavajući sažetak klasnih odnosa u svetu u kome živimo, koji odlično ilustruje u kojoj meri se razlikuju perspektive i iskustva bogatih i siromašnih. On pokazuje da povremene uštede od nekoliko dolara nekome možda ne znače ništa, ali ima mnogo onih za koje predstavljaju razliku između imanja i nemanja krova nad glavom. Pokazuje da je biti siromašan zapravo skuplje nego biti bogat i da je gotovo nemoguće otrgnuti se iz začaranog kruga siromaštva.

Piščeve reči su inspirisale njegovu mladu obožavateljku da se baci na sastavljanje onoga što ona – uz punu podršku Pračetovih naslednika – naziva „Vajmsov čizmarski indeks“. Reč je o potpuno novom prehrambenom indeksu koji prati rast cena osnovnih životnih namirnica. Džek Monro je prava osoba za ovaj zadatak budući da je slavu stekla objavljujući kuvarske recepte za one sa najplićim džepom, u koje je redovno uključivala cene upotrebljenih sastojaka i cenu električne energije neophodne za pripremanje obroka. Monro već više od jedne decenije pažljivo prati porast „troškova života“ – ne onaj o kome krajem godine izveštava Kancelarija za statistiku, izračunat na osnovu cena 700 unapred odabranih proizvoda (među kojima su i „jagnjeći but, nameštaj za spavaću sobu, televizor i šampanjac“, kako navodi u svom članku za Obzerver), već onaj sa kojim se svakodnevno suočavaju oni koji mogu da priušte samo najosnovnije životne potrepštine. Nadležne državne ustanove zasnivaju svoje statistike na prosečnim cenama proizvoda, ali činjenica je da za milione najsiromašnijih prosečne cene ne predstavljaju realan odraz stvarnosti.

Pračetova ćerka Rijana je nedavno izjavila da bi njen otac – koji je, nažalost, preminuo 2015. godine – bio neizmerno ponosan što se njegove knjige koriste u ove svrhe. Način na koji Monro dovodi u pitanje verodostojnost podataka državnih institucija pogađa samu suštinu njegovog stvaralaštva. Pračet je bio vrsni poznavalac ljudske duše koji je koristio svoj apsurdni svet trolova, veštica i svemirskih kornjača kako bi podvrgao podrobnoj analizi i majstorski karikirao postupke čovečanstva.

Pračet je bio upućeniji u psihologiju, sociologiju i ekonomiju od većine pisaca koji su došli posle Dikensa, a pritom je bio i daleko duhovitiji i svesniji društvenih nepravdi. Osim toga, bio je i zapanjujuće načitan. „Vajmsova čizmarska teorija“ je elegantni destilat jednog starog ekonomskog i filozofskog koncepta o kome je pisao Robert Tresel u svom čuvenom romanu „Čovekoljupci u ritama“ iz 1914. godine. Kao veliki bibliofil, koji je praktično gutao viktorijanske satire, udžbenike iz fizike i bajke, Pračet je verovatno otkrio Treselovu knjigu u lokalnoj biblioteci u rodnom Bikonsfildu, kojoj je pripisivao većinu zasluga za svoje obrazovanje.

Autor: Mark Berouz
Izvor: newstatesman.com
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.