Laguna - Bukmarker - Tajne pisaca: Milena Sekulić Odalović – O ženama koje se bore za sreću - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Tajne pisaca: Milena Sekulić Odalović – O ženama koje se bore za sreću

Spisateljica Milena Sekulić Odalović pričom o svom stvaralaštvu vodi nas na jedinstveno književno putovanje, tokom koga je sa svojim junacima sazrevala i menjala se, prikazujući nam, pre svega, jake ženske karaktere, kakva je i Sandrin Neker iz njenog poslednjeg romana „Devojka sa violinom“.



Sedim na terasi kuće svojih roditelja. Ispred mene su samo banijska zelena brda i tišina sazdana od cvrkuta ptica i zujanja pčela. Ovde je počeo moj život. U seocetu mog zavičaja napisala sam svoj prvi roman. U četrdeset osmoj godini.

Sa deset godina otkrila sam „Gričku vješticu“ Marije Jurić Zagorke. Mama je uzela kredit da nabavi komplet u luksuznom kožnom povezu, i ne sluteći da ću ja, dete u petom razredu osnovne škole, početi da otkrivam svet romantičnih ljubavi iz prošlosti. Čitala sam kada nikoga nije bilo kod kuće, gubeći osećaj za prostor i vreme. To je bilo samo moje, ljubomorno čuvano i skrivano poput blaga.

U leto 2018. na početnu stranicu Word dokumenta spustila sam naslov svog prvog romana. Priča o ruskoj kneginji Ekaterini Nariškinoj nastala je za dva meseca. Obuzela me je potpuno, nisam bila u stanju da pričam i spavam, kroz glavu nizali su mi se čitavi rojevi reči. I negde u kutku duše znala sam da je to samo početak i da će ta priča imati nastavke.

Velikom brzinom ređali su se romani: „Iz zemlje kamena“, „Beg iz zlatnog kaveza“ i „Kuća na ostrvu Skaj“, čineći serijal Prokletstvo Hanterovih. Nakon toga stiže i roman „Ledena lejdi“, koji otkriva tajanstveni svet viktorijanske slikarke Alanis Hejven. Sa petim romanom krug čitalaca se širi, a ja shvatam da više nema povratka. Pisanje je postalo sastavni deo moje svakodnevice.

Godine 2021. počinjem da pišem „Vetar sa Pirineja“, istorijski roman koji nas vodi u Španiju petnaestog veka, vreme stradanja i divljanja inkvizicije. U tom najvećem zlu odrasta Marija Luiza i svojom dobrotom obasjava mrak. Za mene će ovaj roman uvek biti poseban. Kroz njegove redove nosim se sa velikom tugom i gubitkom rođene sestre, koja je sa ovog sveta otišla u 47. godini. Pišući „Vetar sa Pirineja“, ponovo sam otkrivala smisao, a njegovi redovi vukli su me napred.

Laguna je ovaj roman uzela pod svoje okrilje, a samo godinu dana kasnije i najnovije delo, ljubavni triler pod nazivom „Devojka sa violinom“.


 
Oni koji su pročitali većinu mojih knjiga, znaju da u svaki roman dodam novi začin. Ovoga puta reč je o kristijevski misterioznoj drami, gotički hladnoj, a vreloj ispod površine. U „Devojci sa violinom“ ima više zagonetaka. Izazov je što se odgovori ne znaju do poslednjih redova. Sandrinina tajna otkriva se polako, sve dok se ne sklopi knjiga uz žal što je priči kraj.

Nije reč o običnoj devojci. Njen put je uzbudljiv: od preplašene srne do odvažne heroine koja se bori za sreću drugoga. Volim da moji junaci rastu i menjaju se kroz roman, a inspiriše me kad pišem o ženama koje se usuđuju da skinu sa sebe vekovne okove i bore se za svoju sreću. Na tom putu one bivaju ranjene, često same i neshvaćene, ali spremne za taj put, same ga birajući.

Roman „Devojka sa violinom“ zanimljiv je spoj istorijskog, ljubavnog i misterioznog, imaćete utisak da se pred vama smenjuju filmske scene. Atmosfera ovog romana neosetno uvlači u svet britanske aristokratije iz viktorijanskog perioda i već u sledećem trenutku vi ste na imanju Oukšejd, gde se odvija prava porodična drama. Sandrin Neker, virtuoskinja na violini, pred sobom ima težak zadatak. Ima samo nekoliko dana da zavede lorda Kliforda i spreči ga da zauvek ode. Zauzvrat će od njegove majke dobiti bogatu nagradu – mogućnost za novi život, daleko od straha iz prošlosti. Kako dani odmiču, Sandrin biva sve jasnije da je njena mala uloga osuđena na propast. Čuvena američka glumica Anabel Barkli, verenica lorda Kliforda, sigurno neće tako lako odustati od bogatog ulova. Da bi stvar postala komplikovanija, na imanju se pojavljuje najveći londonski zavodnik i lordov prijatelj Edvard Bern, koji ima zadatak da pomogne Sandrin i provede je kroz zamršeni lavirint Klifordovih.

Zvuk violine prati čitaoca od početka romana, pa do samog kraja. Simbolika ovog instrumenta je jednostavna. Odvela je Sandrin na mesto odakle je sve počelo. Tu će pronaći sebe i svoju najveću ljubav. Da bi se to desilo, morala je da pređe veliki i težak put.

Život voli putnike. Nikad ih ne ostavi bez svetla i uvek ih odvede tamo gde treba. Zato putujte dušom, prelazite kilometre bez straha. Ponekad zbog pogrešne stanice otkrijemo lepotu kojoj se nismo nadali.
 
Autor: Milena Sekulić Odalović
Izvor: časopis Bukmarker, br. 42


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.