Laguna - Bukmarker - Šta čitamo, šta nam se događa: dnevnički odzivi na književne i opšte teme - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Šta čitamo, šta nam se događa: dnevnički odzivi na književne i opšte teme

Kome verovati? Ako zapreka veri i nije u samom jeziku, jeste – neretko – u prevodiocu. Uz bezgraničnu zahvalnost prevodiocima za sve što znamo o svetu blagodareći njihovom trudu, često mučimo muku s nedoumicama, pa i nastupima ljutnje (a gnev je greh) koje oni pobuđuju. Izostavljaju, preinačuju, skraćuju, proširuju, dezinfekuju, upitomljuju, ublažavaju, pojačavaju.



Decenijama pamtim kako je u prevodu Rilkeovih saveta mladom pesniku izostavljeno da – uz nabrojane vidove nužnih iskustava, doživljaja i putovanja – valja čuti i ponoćne krike porodilja u mračnim sobama. Biće da se prevodiocu učinilo kako Rilkeovoj pretanjenosti ne priliči, recimo tako, ni prisenak naturalističko-ekspresionističke britkosti.

Najsvežiji povod ovoj belešci je uporedno čitanje dvaju prevoda „Mobi Dika. A sve uz sećanje na Andrićevu izjavu Ljubi Jandriću kako velika sreća čeka onog ko još nije čitao a jednom će čitati Melvilov roman.

Beogradski prevod potpisuje Milan S. Nedić, a zagrebački Zlatko Gorjan i Josip Tabak. Sad ostavljam po strani raspravu da li je reč o dva jezika, istom jeziku ili dvema varijantama istog jezika. Ipak navodim tvrdnju Slobodana Šnajdera koji, povodom pojave Razlikovnog rječnika hrvatskog i srpskoga jezika, kaže kako bi odustao od „svojeg danas tako nepopularnog stava čim mi netko na hrvatski prevede ovu srpsku rečenicu: hrvatski i srpski dva su po svemu različita jezika.“

Ne zalazim, takođe, ni u čudne nepodudarnosti u naslovima nekih poglavlja i nedokučive razloge usitnjavanja pasusa ili, obrnuto, njihovog ukrupnjavanja, mimo izvornog lika teksta. Idem samo tragom tzv. univerzalnih iskaza, bezmalo redovno različito sročenih u dva naša prevoda. Zastao sam više od trideset puta samo u prvoj polovini romana. Evo tek nekoliko primera.

U prvopomenutom prevodu čitamo: „Teško onome ko gleda pre da se dopadne nego da zastrašuje!“ – a u drugom: „Jao onome koji nastoji da stišava i smiruje, umjesto da zastrašuje!“

Po jednom prevodiocu „svet je ovaj pokvaren na svim podnevcima“, a po drugoj dvojici „ružan i zao pod svim meridijanima“.

„Dostojanstven neki brod, ali nekako isuviše tužan! U svima dostojanstvenim stvarima ima toga pomalo.“ Iste dve rečenice u drugom prevodu i intonacijom i značenjem idu drugim smerom: „Da, plemenit bijaše taj brod, ali ipak pun neke melankolije, neke sjete! No, sve što je plemenito puno je melankolije...“

U jednom prevodu „mi smo svi ubice, na kopnu i na moru; uračunavaju se tu i Bonaparta i ajkule“. U drugom – „ta svi smo mi ubojice, na kopnu i na moru, uključujući tu i Napoleone i morske pse“.

„Vreme i plima daleko teraju.“ Tako u jednoj verziji, a u drugoj: „Širok je tok mora i vremena.“

„Ljudsko ludilo je često vešta i kao mačka prepredena stvar.“ Ili valja više verovati drugoj inačici: „Ljudsko je ludilo često vrlo lukavo i podlo.“

U znamenitom poglavlju „Kitova belina“, odnosno „Bjeloća bijelog kita“, rečeno je o belom medvedu iz polarne oblasti i beloj ajkuli: „Baš ta jeziva belina daje onu mrsku blagost, više odvratnu nego užasnu, nemome izgledu njihove spoljašnjosti.“ Isto je u drugom prevodu viđeno drukčije i kazano opširnije: „Ta sablasna bjeloća ulijeva nam osjećaj neke odvratne mekoće, koja je više gnusna nego strašna, ta sablasna bjeloća koja u nas bulji nijemo, zlurado i proždrljivo.“

Koju stranicu potom, u istom poglavlju, narator kazuje kakva je muka duhu razmišljanje o „natprirodnosti“ bele boje, jer „... za prefinjenost je potrebna prefinjenost, i bez mašte ne može nijedan čovek da prati nikoga kroz ova predvorja“. U drugom prevodu isto mesto glasi ovako: „No za tako zamršeno isprepletene probleme hoće se mnogo pronicljivosti, i čovjek bez mašte neće moći pratiti takva razmatranja.“

Posle desetak stranica, jedno od takvih razmatranja, staro koliko i ljudska misao, razrešava se lapidarnom tvrdnjom da „misao ne postoji ako nije udružena s dušom“, u prvom prevodu, a u drugom samo naoko istom tezom – kako „um ne postoji ako nije vezan uz duh“.

Evo najposle i jednog setnog a lepog iskaza kome nepodudarnosti u dva prevoda znatnije ne umanjuju sugestivnost. Ta duga rečenica jednom je ovako prevedena: „Ima izvesnih neobičnih doba i prilika u ovoj čudno izmešanoj stvari koju mi zovemo život, kad čovek shvata ceo ovaj svet kao veliku i običnu šalu, mada njenu duhovitost samo nejasno zapaža i više nego sumnja da ta šala ne ide ni na čiji drugi račun nego baš na njegov sopstveni.“ A drugi put: „Ponekad dođu tako neka čudna vremena, naiđu neki tako čudni časovi u toj smušenoj zbrci koju nazivamo život – časovi kad nam se cio svemir pričinja kao neslana šala, premda vrlo nejasno shvaćamo u čemu je ta šala, te nas sve jače obuzima osjećaj da se ta šala zbija baš na naš račun.“

Kao da komentari nisu nužni. Ipak ću podsetiti kako u prvom primeru ono dopasti se nije ni izdaleka isto što i stišavati i smirivati, kao što ni u drugom nije ružan i zao isto što i pokvaren. U trećem slučaju nepodudarnost je u najmanju ruku dvostruka: nisu sinonimi dostojanstven i plemenit, a pogotovo je u nepomirljivoj zavadi ono malo tuge i ono puno melanholije u svemu što je dostojanstveno ili plemenito. Četvrti razlaz dvaju prevoda više je od nesaglasja u stilizaciji: Bonaparta (singular) nasuprot Napoleonima (plural). Suvišak stvaralačke slobode obeležava i dva naredna prevodilačka sučeljenja: iste sentencije o moru i vremenu, te o ljudskom ludilu, u dva prevoda zvuče kao da su iz različitih izvornika. Doživljaj sablasne i jezive beline, u našem sedmom ispisu, predočili su prevodioci s nizom međusobnih nepodudarnosti na leksičkom i sintaksičkom planu. U osmom našem primeru odmah padne u oči semantička razdaljina između prefinjenosti i pronicljivosti, a u devetom između duše i duha, koji su pre opreke nego sinonimi. Melvilovu refleksiju, desetu u našem izboru, koja podseća na misao Lava Šestova da Bog može sve, pa i da vara, prevodioci uglavnom čitaju na isti način – mada bi neko ko cepidlači ustvrdio da ne znače isto čudno izmešana stvar i smušena zbrka; kao i velika i obična šala i neslana šala.

Dopustimo sebi, na kraju, i šaljivu primisao kako je Andrić imao na umu sreću koju daruje original, a ne prevod. I ovlašno podsećanje na Hose Ortega-i-Gaseta, koji je (po prevodu Duška Vrtunskog) držao da je prevodilački posao „utopijska muka“. I dodao dvosmislicu: „Među intelektualnim poslovima nema skromnijeg. Ipak proizlazi da je pregolem.“

Autor: Slavko Gordić
Izvor: odlomak iz dnevničkih beležaka, objavljenih u časopisu „Polja“ (mart/april 2021)


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.