Laguna - Bukmarker - Slike nepoznatog sveta - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Slike nepoznatog sveta

Dušan Miklja, „Afrikanac“, „Laguna“, Beograd, 2011.

„Afrikanac“ je šesti po redu roman Dušana Miklje, novinara i pisca, nagrađivanog autora zbirki priča, putopisno-esejističke proze, drama, radio-drama i scenarija, koji je proveo više godina u Africi radeći kao dopisnik Tanjuga, u prilično turbulentnim vremenima za ovaj kontinet, od sredine šezdesetih i početka sedamdesetih godina 20. veka, kada definitivno dolazi do sloma evropskog kolonijalizma i rasplamsava se borba za nezavisnost, sa velikim brojem građanskih ratova za prevlast. Takvi sticaji okolnosti iznedrili su mnogo interesantnih i nadasve kon troverznih ličnosti, kao što su Nelson Mendela, Idi Amin, Sese Seko Mobutu, Agostinjo Neto. Kako će se pokazati u romanu, autor ih je većinu poznavao.

Žanrovski, ovaj roman bi se mogao odrediti delom kao autobiografski, delom putopisni a delom pikarski. Glavni lik, sa nadimkom Afrikanac, takođe je novinar, dopisnik beogradske novinske agencije, a pripovedanje prati junakova putovanja Afrikom na koja ga šalje redakcija ili na koja odlazi po sopstvenom nahođenju. Autor se u ovom romanu služi i pbsebnim načinom pisanja koji se često naziva „literarna reportaža" ili „magično novinarstvo" čiji je začetnik poljski pisac i novinar Rišard Kapušćinski. Na ovaj način pisac je uspeo da svoje ogromno iskustvo prelije u književni tekst, sačuva autentičnost proživljenog, a ne upadne u zamke autobiografskog žanra koji bi samo ređao događaje po hronološkoj liniji.

Miklja se trudi da nam kroz prizmu svog „alter ega" prenese kompletan doživljaj Crnog kontinenta kao nečeg izvanrednog, nečeg dijametralno suprotnog od onog što je Evropa. Upravo je taj duboki doživljaj Afrikancu i doneo njegov nadimak. Nakon završetka Drugog svetskog rata, iz koga većina evropskih zemalja izlazi znatno oslabljena, afričke kolonije postepeno uspevaju da povrate nezavisnost. Kako sve državne prevrate prate velike nestabilnosti, tako ni afrički kontinent nije zaobišao ovaj scenario. U periodu od 1960. do 1980. godine izvršeno je više od 70 pučeva i 13 atentata na predsednike. „Afrikanac“ nas postavlja u sredinu tog uzbudljivog razdoblja. Oslikani su predsednici, carevi, generali, gerilci u svojoj maničnoj trci za vlašću i moći sa jedne i humanim idejama slobode i pravednosti sa druge strane. Međutim, Afrika je nešto mnogo više, rudimentarna kultura u konfliktu sa evropskim kolonijalizmom, svet animističkih predstava nasuprot racionalizmu modernih vremena, život u kome je glad svakodnevica a ideje nešto što može da pokrene velike lavine. Lepote predivnih pejzaža i smrtonosni insekti i gmizavci, velelepna zdanja predsedništava i žrtvovanja domaćih životinja na fudbalskim utakmicama, čine ovaj kontinent suštinski kontradiktornim. Ambivalentnost je prisutna i u samom poimanju sveta i kulture. Akteri se međusobno teško razumeju, ne mogu u potpunosti da shvate postupke jedni drugih, što najbolje možemo da uočimo u odnosu Afrikanca i njegovog tamnoputog batlera Vašingtona.

Od fantastičnih opisa pejzaža zemlje u kojoj je sve veliko i kolosalno do originalnih slika života i njegove specifičnosti u raznim krajevima nepoznatog nam kontinenta Miklja uspeva da stvori priču u kojoj nema klasične literarne ambicije i potrebe da se samo sakupe činjenice, već samo jako izražena potreba da se duboke emocije koje Afrika izaziva podele sa čitaocem. Zato je sugestivnost sadržana u osećanju a ne u slici. Tako opisi životnih rituala koji su usko povezani sa prirodom i autentični prikazi streljanja i surovosti Afriku čine svetom krajnosti, svetom vanredne lepote i surovosti. Ove krajnosti oživljavaju i pitanja o smerovima razvoja civilizacije, o inverziji ideje dobra i zla u tumačenju afričkog i evropskog čoveka. Često su ova sagledavanja, koja su pre svega za-nimljive priče, prave male antropološko-filozofske studije u kojima se neretko prepliću meditativni delovi i razmišljanja o važnim životnim pitanjima sadržanim u suštinskim različitostima.

Autor: Boro Kalač
Izvor: („Književni list“, br. 102, god X, 1. nov. i 1. dec. 2011, str. 7)
 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
 lepa rozalina priča o skrivenoj junakinji romea i julije ona koja je utekla laguna knjige „Lepa Rozalina“ – priča o skrivenoj junakinji „Romea i Julije“: Ona koja je utekla
10.04.2025.
Moda ponovnog osmišljavanja poznatih priča, ali iz drugog ugla, najčešće savremenijeg feminističkog, odavno je do neukusa zavladala modernom književnom produkcijm. Umesto da predstavlja izazov novog p...
više
prikaz romana tragovi čuda novi stari dobri sparks laguna knjige Prikaz romana „Tragovi čuda“: Novi stari dobri Sparks
10.04.2025.
U vreme kada se pojavila „Beležnica“, radila sam kao knjižar. Majka me je zamolila da joj nabavim primerak – iako nije bila neki veliki ljubitelj knjiga (pročitala bi možda jednu knjigu godišnje), rad...
više
duelovanje ulica čajkovskog 40  laguna knjige Duelovanje: „Ulica Čajkovskog 40“
10.04.2025.
Marija i Tanja, članice Fejsbuk grupe Delfi Kutak, ovoga puta su ukrstile mišljenja o romanu koji vas vodi na vrtoglavo putovanje kroz rusku istoriju – „Ulica Čajkovskog 40“ Pitera Vaterdrinkera. Z...
više
kako od malih nogu razviti ljubav prema knjizi laguna knjige Kako od malih nogu razviti ljubav prema knjizi
10.04.2025.
Od prvog dana prve trudnoće bombarduju vas porukama o važnosti čitanja. I to iz dobrog razloga – čitanje je važno za svaki stadijum dečjeg razvoja, što je potvrđeno brojnim istraživanjima. Srećom, nav...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.