Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Serafim“: Šetnja besmrtnog junaka kroz vekove - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Serafim“: Šetnja besmrtnog junaka kroz vekove

Već sam pisao o integralnoj verziji „Konstantinovog raskršća“, a sada je red da se osvrnem na knjigu „Serafim: Hronike Nemanje Lukuća“, koja je istovremeno prednastavak i nastavak hita Dejana Stojiljkovića. Kao što podnaslov „Serafima“ obećava, u pitanju su priče iz univerzuma „Konstantinovog raskršća“, i to priče u kojima centralno mesto zauzima sada već čuveni Stojiljkovićev junak, srpski odgovor na Flemingovog Bonda i Stokerovog Drakulu.

„Serafim“ je negde između zbirke priča i kratkog romana labavije strukture, i sastoji se iz prologa, pet poglavlja i epiloga. Prolog je smešten u Prag, u 1929. godinu, dok je radnja poglavlja Srećna Nova 1939. premeštena u Beograd, na prelazu iz 1938. u 1939. godinu. U Mrtvim stvarima Lukić ide u nacistički Berlin, a u Konradovom paradoksu radnja se odvija u blizini Islanda i u Londonu tokom 1943. godine, sa jednim „izletom“ u severnu Afriku i još dalju prošlost. Radnje priče Drvo života je uglavnom smeštena na Kosovo, i to u 1972. godinu, u vreme epidemije variole vere, nešto malo i na Brione i u Liverpul. Priča „Neonskog bluza“ je ponovo smeštena u Beograd, i to u prvu deceniju 21. veka, dok epilog... Pa, dobro, ne treba otkrivati baš sve, zar ne?

Stojiljkovićevog Nemanju Lukića upoznali smo pre deceniju i po u „Konstantinovom raskršću“, s tim da tek sada u „Serafimu“ ovaj lik dobija svoj pravi zamah. Kao što je i sam autor istakao, tema nove knjige je vreme. Stojiljković je pustio stvaralačkoj mašti na volju, te je svog besmrtnog junaka prošetao kroz vekove. Lukić se u „Serafimu“ sreće sa mnogim izmišljenim likovima, a putevi mu se ukrštaju i sa likovima zasnovanim na stvarnim istorijskim figurama, kao što su Mustafa Golubić, Ivo Andrić, Čerčil, Tito... „Serafim“ je važan deo slagalice, pojašnjava mnoge situacije i likove iz „Konstantinovog raskršća“, istovremeno pružajući nagoveštaj onoga što tek sledi... i to veoma uskoro.

Tajna organizacija „Zavod za istraživanje Onostranog“, koju je Lukić 1904. godine osnovao sa Apisom, bitan je deo ove priče – i postaće, u to sam uveren, još važniji u nastavcima koji su već najavljeni. Do kraja godine biće objavljena knjiga „Dorćolski rekvijem“ u kojoj će se priča o Lukiću nastaviti u današnje vreme, a u pripremi je i roman „Konstantinovo raskršće 2: Uspon Serafima“, koji pred čitaoce stiže tokom 2025. godine, a nakon premijernog emitovanja dugoočekivane visokobudžetne serije „Konstantinovo raskršće“ u produkciji kuće Firefly. Nemanja Lukić je, sumnje nema, jedan veoma zaposlen vampir!

Autor: Đorđe Bajić
Izvor: Nedeljnik


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.