Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Bivši ljudi“: Humanizovanje ruske aristokratije - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Bivši ljudi“: Humanizovanje ruske aristokratije

Do 1917. godine Rusija je spadala u retke evropske zemlje u kojima je aristokratija i dalje držala nespornu hegemoniju. Plemićke porodice posedovale su ogromna imanja, dominirale centrima moći poput dvora, političkih institucija i vojske, te naočigled sirotinje vodile raskošan način života. Međutim, revolucije iz 1917. godine i građanski rat stavili su tačku na takav poredak, i to čak u meri u kojoj je plemstvo postalo glavna meta talasa nasilja i eksproprijacija koji su se nastavili sve do Drugog svetskog rata. Verovatno iz razloga što se pretpostavlja da nije lako poistovetiti se s malobrojnom elitom, koja je predstavljala suštinu nazadnosti i proizvoljnosti ruske monarhije, o njoj je pisano srazmerno malo.

Američki pisac i istoričar specijalizovan za rusku istoriju Daglas Smit ubedljivo pokazuje koliko su gore rečene predrasude problematične, ako ne i pogrešne. Njegova vrlo dobro dokumentovana knjiga „Bivši ljudi: Poslednji dani ruske aristokratije“ zasniva se na opisivanju dveju velikih, starih i međusobno povezanih plemićkih porodica: Šeremetjevih u Sankt Peterburgu i Golicinovih u Moskvi. Ovako sužen fokus čini da tekst deluje personalnije i realističnije, naročito pošto je autor objasnio i kako su građeni sistemi i diskursi koji su legitimizovali borbu protiv ruske aristokratije kao „drugog“.

S obzirom na pljačkanje i otimanje poseda, pa praktično i identiteta (zbog čega su nazivani „bivšim ljudima“), osuđivanje na državni progon, ostrahizam i stalni boravak u gulazima, čitalac može da se lakše poistoveti s članovima proganjanih i uništavanih porodica i oseti bes i tugu usled nehumanog tretmana. Brzo čitanje štiva diktirano je upravo njegovom potresnošću, ali i uzbudljivošću.

Šeremetjevi i Golicini otelovljuju raznolikost životnih puteva koje su ruski plemići, uopšte, započeli u dotičnom razdoblju. Jedni su pokušavali da se prilagode sovjetskom režimu pa su pristali na bedne poslove, drugi su nastojali da prođu „ispod radara“; jedni su bili prisiljeni da napuste svoja boravišta, drugi internirani u radne logore, neki su streljani a pojedini zauvek napustili državu. Tako je raznolikost životnih puteva trajala dok se u potpunosti ne gubi trag celim porodicama.

To što na svoj način uzima u zaštitu predrevolucionarnu aristokratiju ne znači da je Daglas Smit romantizuje. Naprotiv, on obznanjuje njihove privilegije i društvenu nejednakost u njihovu korist koja je doprinela revolucionarnoj groznici. Može se reći da autor humanizuje njihovu ulogu, portretišući ih ne samo kao simbol palog režima nego i kao obične ljude uhvaćene u brutalnoj zamci istorije.

Ova knjiga takođe nudi šire razmišljanje o posledicama revolucionarnih promena pokazujući kako je uništenje aristokratije bilo sastavni deo šireg procesa društvene transformacije koja je imala duboke i razorne učinke na svim nivoima ruskog društva. Štivo se takođe laća važnog kulturološkog i intelektualnog doprinosa tamošnje aristokratije nacionalnom umetničko-kulturnom životu. Smit sugeriše da nestanak ove klase nije značio samo njen gubitak blagostanja i moći nego i kulturološko-intelektualno osiromašenje Rusije.
 
Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
 lepa rozalina priča o skrivenoj junakinji romea i julije ona koja je utekla laguna knjige „Lepa Rozalina“ – priča o skrivenoj junakinji „Romea i Julije“: Ona koja je utekla
10.04.2025.
Moda ponovnog osmišljavanja poznatih priča, ali iz drugog ugla, najčešće savremenijeg feminističkog, odavno je do neukusa zavladala modernom književnom produkcijm. Umesto da predstavlja izazov novog p...
više
prikaz romana tragovi čuda novi stari dobri sparks laguna knjige Prikaz romana „Tragovi čuda“: Novi stari dobri Sparks
10.04.2025.
U vreme kada se pojavila „Beležnica“, radila sam kao knjižar. Majka me je zamolila da joj nabavim primerak – iako nije bila neki veliki ljubitelj knjiga (pročitala bi možda jednu knjigu godišnje), rad...
više
duelovanje ulica čajkovskog 40  laguna knjige Duelovanje: „Ulica Čajkovskog 40“
10.04.2025.
Marija i Tanja, članice Fejsbuk grupe Delfi Kutak, ovoga puta su ukrstile mišljenja o romanu koji vas vodi na vrtoglavo putovanje kroz rusku istoriju – „Ulica Čajkovskog 40“ Pitera Vaterdrinkera. Z...
više
kako od malih nogu razviti ljubav prema knjizi laguna knjige Kako od malih nogu razviti ljubav prema knjizi
10.04.2025.
Od prvog dana prve trudnoće bombarduju vas porukama o važnosti čitanja. I to iz dobrog razloga – čitanje je važno za svaki stadijum dečjeg razvoja, što je potvrđeno brojnim istraživanjima. Srećom, nav...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.