Laguna - Bukmarker - Prikaz ciklusa romana „Spori povratak kući“: Poetički preokret - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz ciklusa romana „Spori povratak kući“: Poetički preokret

Posle svojih romana „Golmanov strah od penala“ (izvorno objavljen 1970) i „Nesreća bez želja“ (1972), budući austrijski nobelovac Peter Handke (1942) radikalno je promenio način pisanja. Dok je u dotičnim kratkim narativima prožetim jezgrovitim rečenicama više vodio računa o sižeu, a pojam putovanja sveo na potrebe radnje, ono se, u četvoroknjižju „Spori povratak kući“ (započetom 1979) pretvorilo u svrhu samog pisanja. Sličan je slučaj i sa opisima, gotovo odsutnima iz romana „Golmanov strah od penala“ i „Nesreća bez želja“.

Razlike u pristupu zahvatile su i Handkeove intertekstualne i tematske opsesije. Ako su „Golmanov strah od penala“ i „Nesreća bez želja“ Austrijančev odgovor na kamijevsko-kafkijansko modernističko bavljenje otuđenjem, tetralogija „Spori povratak kući“ usmerena je na jedinku i njen identitet i na opsesije klasičnije umetnosti.

Celokupan četvoroknjižni ciklus već naslovom priziva Homerovu „Odiseju“. Svaki osoben umetnik radikalno menja kontekst pojmova koje intertekstualno obrađuje, a Handke je za početak teško mogao da izabere oprečnije poprište zbivanja Grčkoj i, u krajnjem slučaju, Mediteranu i Evropi, nego što je to Aljaska. Onde geolog Valentin Zorger pokušava da sprovede svoje istraživanje prirode i spremi se na povratak kući.

Dok „Golmanov strah od penala“ započinje u Beču i završava u jednom pograničnom austrijskom gradiću, a „Nesreća bez želja“ većinu opšteg okvira nalazi na selu, prebivalište glavnog junaka „Sporog povratka kući“ okruženo je tek ponekim zdanjem i ledom. Zorger u početnom delu ciklusa dospeva do Menhetna, a pripovedač njegovo nedovršeno teorijsko bavljenje prirodom menja njenim usputnim, ali supstancijalnim, tretmanom u praksi kojim se produbljuju izvesne geteovske opsesije. Dok je nemački romantičarski pesnik u svom konceptu denaturalizacije prirodu sveo na haos simbola koji jedino umetnost može da dovede u red, Handke je takvu oblikotvornu funkciju dao jeziku što pretvara geteovsku teoriju u praksu. Konačno, drugi roman iz četvoroknjižja „Pouka Sent Viktoara“ (1980) započinje motom – Geteovim citatom. Ovde Zorger pripoveda iz prvog lica, dok naracija „Sporog povratka kući“ protiče iz trećeg. Geolog se vraća u Evropu i otvoreno u svom motrenju prirode uspostavlja paralele s načinom na koji su je videli, a kroz nju i sebe same, klasičniji slikari poput Sezana ili Rembranta.

U prva dva dela četvoroknjižja siže je zanemaren u odnosu na potragu za identitetom i (njegovom) prirodom. Uloga radnje pojačana je u preostala dva štiva. U „Detinjoj povesti“ (1981) glavni junak razvodom biva upućen na svoju malu ćerku. U delu je geografski fokus „sporog povratka kući“, započetog u Americi i nastavljenog po Evropi, sužen na putanju Pariz–Austrija, a ponovno osvajanje ličnih korena privedeno je kraju. Devojčica ima i ulogu da zaokruži simbolički sloj identitetskog ciklusa, jer detinjstvo je polazište identiteta. Istovremeno, ako „povest“ rešeno otvara pitanje porodice, završna drama „Kroz sela“ ga zatvara. U njoj se autorov alter ego Gregor, nakon smrti roditelja, vraća ostatku familije: sestri i bratu. Promena pripovedačkog modela dramskim smišljeno simbolički podriva dotadašnji narativni sistem: ako je proza svojstvenija istraživanju jedinke i njenog najbližeg poroda, komad je pogodniji ispitivanju spoljašnjosti i šireg broja junaka jer se, na kraju krajeva, piše za publiku u neposrednom, pozorišnom, vidu. Takođe, rasturanje narativnog modela logično prati zamene bavljenja unutrašnjim svetom, prirodom (!), bavljenjem vanjskim. Tako je ciklus „Spori povratak kući“, koji je uneo preokret u poetiku velikog austrijskog pisca pa ga je nužno pročitati da bi ona mogla da bude shvaćena, zaokružen na najprikladniji i najprirodniji mogući način.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.