Laguna - Bukmarker - Prestanite da učite svog predškolca da čita - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prestanite da učite svog predškolca da čita

Više ne mogu da prevarim svoju ćerku. Kada joj čitam pred spavanje, ponekad zastanem, pokažem prstom reč i što je ubedljivije moguće kažem: „Hmm, ovu ne znam. K-A-P... Pomozi mi?“



Dete od nepunuh pet godina, koje uopšte ne pada na takve besmislice, samo će mi ozbiljno reći: „Mama, pročitaj to.“ I ja ću nastaviti da čitam. Kao magarac.

Uopšte ne sumnjam da će naučiti da čita kada dođe vreme za to, ali kao roditelj, ponekad se pitam da li bi trebalo ubrzati taj proces. Na savet prijatelja, kupila sam knjižice za početnike u čitanju i često je podstičem da izgovara napisane reči. Primećujem da joj to prilično dobro ide, ali isto tako primećujem da ja lično nisam od velike pomoći. Kada mi je Danijel Vilingem, profesor psihologije na Univerzitetu Virdžinija, rekao da roditelji ne bi trebalo da opterećuju malu decu mehanikom čitanja, pao mi je kamen sa srca.

Po svemu sudeći, roditelji su prilično loši instruktori čitanja. Naročito ako se sa žarom bace na pravljenje raznih kartica sa slovima i rečima, šablona za vežbanje rukopisa, grafikona sa predviđenim nagradama za uspeh i ostalih pomagala koja svi dobro poznajemo i mrzimo iz dna duše. Vilingem roditeljima obično kaže: „Ne znate šta radite. Ako vaše dete naiđe na poteškoće kada ga budete učili, moguće je da će kasnije, kada krene u školu, pomisliti: 'Čitanje? To je ono čime me mama i tata muče, a meni teško ide i ne volim ga'. Zato će nastavnik na časovima prvo morati da smišlja načine da prevaziđe negatvno iskustvo vašeg deteta.“

Roditelji koji insistiraju na učenju deteta da čita propuštaju mnogo važniju dužnost: učenje deteta da voli čitanje. Evo šta možete uraditi.



Čitajte deci tekstove pune informacija

U članku koji je nedavno objavio „Njujork tajms“ Vilingem ističe da društvo pogrešno pristupa odgajanju novih čitalaca. Roditelji i nastavnici obično dele proces učenja na zasebne celine. Kada deca imaju 4, 5 ili 6 godina, učimo ih da prepoznaju reči, a zatim tek u četvrtom ili petom razredu prelazimo na njihovo razumevanje. Ovaj naučnik smatra da se ovde radi o velikoj grešci. „Prepoznavanje i razumevanje nisu ista stvar. Nekada možete čitati tekst naglas, a da pritom ne razumete njegov sadržaj.“ U višim razredima osnovne škole, sa usložnjavanjem sadržaja tekstova, razumevenje postaje sve teže. Deci je teško da se izbore sa tim problemom.
Zato bi decu od početka trebalo učiti svemu. Vilingem u članku navodi da je „razumevanje intimno isprepletano sa znanjem“. On predlaže da roditelji prepuste podučavanje nastavnicima i da jednostavno čitaju deci. Da čitaju često. Da čitaju svuda. Da čitaju da bi ih zabavili. Da čitaju različite žanrove i sa decom istražuju različite teme. Deca će lakše upijati komplikovanije informacije i teme ako im čitaju roditelji, nego ako čitaju sama. Važno je ne odustajati i voditi se njihovom urođenom radoznalošću.

Odredite cilj

Deca su u stanju da prepoznaju kada roditelj izigrava učitelja. „Tada pomisle: 'Zašto mi tražiš da to pročitam? Pročitaj sam. Očigledno je da me testiraš'“, kaže Vilingem. „Tada se kod njih javlja odbojnost prema čitanju.“

On navodi da roditelji mogu pomoći detetu ako iskoriste situacije u kojima čitanje postiže neki cilj. „U našoj kući, najmlađa ćerka je jedno vreme bila oduševljena kada smo joj molbu da spremi svoju sobu pisali na parčetu papira. Ona bi pročitala uputstvo, otišla da obavi zadatak, a zatim bi se vraćala po novi list papira.“

Ostale ideje: pišite zajedno spiskove za nabavku, čitajte zajedno dnevni plan rada. „Kada ste u kolima, možete reći detetu da tražite neku ulicu i zamoliti ga da vam pomogne ili zajedno brojati koliko puta ste usput videli neko slovo.“ Vilingem ističe da je važno da deca čuju pravilno izgovorene reči, rime, aliteracije i da nauče da prepoznaju duhoviti sadržaj rečenice. Sve to je od velike pomoći.



Dajte čitanju status porodične vrednosti

Da biste kod deteta razvili afinitet prema čitanju, i kod njih samih mora postojati ljubav prema pisanoj reči. Trebalo bi da mu pokažu da čitanje predstavlja zadovoljstvo. Vilingem navodi da su istraživanja pokazala da roditelji koji ovu aktivnost vide kao zabavu, odgajaju decu koja bolje čitaju.

„Postavljajte deci pitanja“, kaže Vilingem. „Ako im samo govorite šta da rade, šaljete poruku da je jedina svrha govora saopštavanje svojih misli drugim ljudima. Ali ako postavljate pitanja, deca će naučiti da koriste govor kako bi učila o svetu.“ Tako će steći nešto mnogo korisnije od puke veštine dešifrovanja reči na papiru.
 
Autor: Mišel Vu
Izvor: offspring.lifehacker.com
Prevela: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

da li je mask pročitao fausta  laguna knjige Da li je Mask pročitao „Fausta“?
23.09.2024.
I Faustov ugovor s Mefistom i Maskova pogodba s tehnologijom nastali su kao svojevrsna posledica duhovnih kriza. Međutim, na mestu na kome Faust napušta nauku i racionalan pristup saznanju Ilon Mask i...
više
prikaz romana pakrac o svinjama, pacovima, vranama, crvima  laguna knjige Prikaz romana „Pakrac“: O svinjama, pacovima, vranama, crvima…
23.09.2024.
„Rešio sam, Pepi, nekog da ubijem.“ Ako inicijalna rečenica najnovijeg romana Vladana Matijevića pod nazivom „Pakrac“ svoju poziciju gradi na dramatičnom otkrivanju teskobe iz koje priča proističe, ja...
više
prikaz zbirke vesela pesma nek decu budi pravo da budemo ono što jesmo laguna knjige Prikaz zbirke „Vesela pesma nek decu budi“: Pravo da budemo ono što jesmo
23.09.2024.
Žudeći da upoznam književne svetove koji su mi sasvim nepoznati, odavno se nisam vraćala stvaralaštvu Dragana Lukića. Dakle, godinama se nisam setila svoje davnašnje radosti kada se pesnikove naočare ...
više
mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.