Laguna - Bukmarker - „Petlja“ – prvi roman nagrađivanog autora Dejana Aleksića - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Petlja“ – prvi roman nagrađivanog autora Dejana Aleksića

Januar u žirafi“ jedna je od omiljenih knjiga poezije i mališana i njihovih roditelja, a pred čitaocima je sada i prvi roman pisca Dejana Aleksića – „Petlja“.

Nakon deset knjiga pesama, knjige drama i preko dvadeset knjiga za decu, nagrađivani autor odlučio je da napiše snažnu i uzbudljivu priču koja nas vodi kroz lavirinte skučenih životnih izbora, koji često dovode do korenitog preispitivanja i preobražaja ličnosti.

Autor nam je objasnio kako je došao do početne ideje za roman.

„Moju i meni blisku generaciju mislećih ljudi decenijama već muči mutno saznanje da nemamo iskustvo življenja u normalnom i uređenom društvu. Evolucija tog saznanja, zavisno od životne dobi, bila je praćena različitim osećanjima – od ljutnje i gneva, preko osećanja gorčine, sve do rezignacije. Iz tog stanja pokrenuta je motivacija za pisanje ovog romana. Dakle, početak rada na njemu nije predodređen konkretnom idejom, već pre nekom vrstom nevoljnog refleksa, potrebom da se, suočen sa takvom istinom, održim i zdravoj pameti. Pisanje je bio proces katartičnog samoopravdanja. Kao racionalna bića koja sagledavaju i dovode u vezu uzroke s posledicama, mi uvek težimo artikulisanju onog što nas određuje. To često proizvodi neuralgična čvorišta, tačke sukoba, onih unutrašnjih, kao i onih sa sredinom čiji smo deo“, kaže Dejan Aleksić.

Bežeći od sopstvene sudbine, Dina je, usled svoje nakrive naravi i otpora prema konvencijama, posle jednog sukoba sa graničnom policijom završila u grčkom zatvoru. Čekajući da bude prevezena u sud, ona se priseća svih onih prelomnih trenutaka u životu koji su je posredno ili neposredno dovde doveli: odnosa prema roditeljima i nedruželjubivoj stvarnosti, prijateljstva sa Nikodimom, jedinim nepatvorenim prijateljem, sukoba i kompromisa sa Svetislavom, vlasnikom lanca kladionica i moćnim likom iz podzemlja, kome će se surovo osvetiti… Njen lik je psihološki postupno i uverljivo izgrađen do samog katartičnog kraja, a njena istovremeno destruktivna i autodestruktivna priroda ogleda se u odbacivanju oveštalih istina i uvreženih navika.

Simbolički i izravno, predstava o životu kao petlji, u kojoj povlačenje jednog kraja niti znači zatezanje čvora na drugom, naglašena je samom kompozicijom romana, preplitanjem vremenskih planova i, naravno, nepomirljivim nekonformizmom glavne junakinje, njenom „petljom“ da se po svaku cenu suprotstavi licemerju i poremećenom poretku svih vrednosti.

Roman „Petlja“ možete pronaći od utorka 2. februara u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs i na sajtu laguna.rs.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.