Laguna - Bukmarker - Paranormalna fantastika koja to nije: „Grozničavi san“ Džordža R. R. Martina - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Paranormalna fantastika koja to nije: „Grozničavi san“ Džordža R. R. Martina

Iako je En Rajs danas najpoznatije ime među autorima romana o vampirima, otprilike u isto vreme kada se u knjižarama pojavio njen „Intervju sa vampirom“, još jedan poznati pisac je odlučio da dâ svoj doprinos ovom žanru. Roman koji je objavio u to vreme nije privukao naročitu pažnju javnosti, ali piščevo ime je tokom decenija koje su usledile postalo sinonim za epsku fantastiku. Reč je, naravno, o Džordžu R. R. Martinu. Pre nego što se bacio na pisanje Pesme leda i vatre, remek-dela zbog koga će početi da nazivaju „američkim Tolkinom“, Martin je napisao nekoliko romana kojima se oprobao u više različitih žanrova.

Jedna od tih knjiga bila je „Grozničavi san“, roman o vampirima na reci Misisipi. U Martinovoj priči, rečni kapetan i brodovlasnik Abner Marš, koji je sticajem nesrećnih okolnosti ostao bez svoje flote, dobija zanimljivu poslovnu ponudu od čoveka po imenu Džošua Jork. Neobični bogataš avetinjski bledog lica organizuje poslovne sastanke u noćnim satima i konzumira pića čudnog ukusa, ali kapetan Marš nije u poziciji da odbije njegovu ponudu da zajedničkim snagama izgrade parobrod kakav još nije viđen na Misisipiju. Čak ni kada Jork iznese svoje nesvakidašnje uslove. Odluka da prihvati zahteve svog novog partnera zauvek će promeniti kapetanov život.

Martinov doprinos žanru paranormalne fantastike i jeste i nije sličan popularnom romanu En Rajs. Sličnosti između dve knjige se zapravo završavaju na činjenici da obe govore o vampirima i da se njihova radnja odigrava u istom istorijskom kontekstu i istom regionu Sjedinjenih Država. Vampiri o kojima piše Rajs su tradicionalniji i poseduju sve atribute koji privlače i obožavaoce serijala Sumrak Stefani Majer. Martin u svoju knjigu ubrizgava dozu nauke i iako vampirima daje ljudsko obličje, oni nisu puka personifikacija natprirodnih osobina koje bi ljudi želeli da poseduju, već nose obeležja nečeg vanzemaljskog i stranog. Ovaj roman će čitaoca pre podsetiti na Asimova i Hajnlajna nego na Tolkina i Rajs i bez problema bi se mogao svrstati i u korpus naučne fantastike.

Imamo, dakle, posla sa paranormalnom fantastikom koja će obradovati ljubitelje naučne fantastike. Ukoliko zanemarimo aspekt narativa koji se tiče vampira i parobroda, radnja Martinovog romana mogla je da bude smeštena i u neki alternativni svet ili na drugu planetu. Taj nedostatak potrebe za osloncem u vidu okruženja može se tumačiti na dva načina. Neko bi mogao reći da to znači da je narativ nedefinisan, da mu nedostaje nešto jedinstveno, nešto što će roman učiniti posebnim u masi sličnih ostvarenja. Ali ako mu priđete iz perspektive slične mojoj, u tome ćete prepoznati nešto drugo: njegovu univerzalnost. Ono što ovaj roman čini zanimljivim  nije okruženje, već teme i likovi koji se čitaocu obraćaju preko granica vremena i prostora.

Pažnju bi pre svega trebalo usmeriti na lik Abnera Marša – na ljudsko biće, a ne na vampira Jorka. Budući da priču pratimo iz Maršovog ugla, to neće biti tako teško, ali onima koji vampirske romane čitaju isključivo zbog vampira će možda promaći suština. Ta suština se ogleda u nepredvidivosti, odanosti, pravičnosti i hrabrosti ljudske rase. Heroji ove priče su ljudi, a njihova beskrajna prilagodljivost i sposobnost da uče i prevazilaze sopstvena ograničenja je ono što vodi postepenom izumiranju vampirske rase.

Sva ova pozitivna obeležja ljudske prirode suprotstavljena su zaostalosti – još jednoj tipično ljudskoj osobini, ispoljenoj u odnosu prema robovlasništvu. Priča o sukobu između ljudi i vampira u suštini je metafora za stavove i ponašanje belaca u eri trgovine afričkim robovima. I iako su zaključci očigledni svakome ko se imalo razume u istoriju, Martinu se mora odati priznanje za kreativan  pristup ovoj temi.

Uzbudljive priče o životu na reci će bez sumnje zabaviti čitaoce. Sve ono što Tvenove „Avanture Haklberija Fina“ čini sjajnim prisutno je i u ovoj priči. Ima tu i trka parobrodima i noćnih jurnjava i fizičkih obračuna. Iako je piščev primarni cilj verovatno bio da nas podstakne na razmišljanje, on svakako nije zaboravio da celokupno iskustvo upotpuni misterijom i avanturom.

„Grozničavi san“ je izuzetno zabavan roman, koji se po mnogo čemu se razlikuje od ostalih pripadnika paranormalnog podžanra. Već na osnovu njega se moglo naslutiti kakav će majstor Martin jednog dana postati. Ovu knjigu nikako ne smeju propustiti obožavaoci Džordža R. R. Martina, ljubitelji literature o vampirima, kao ni svi oni koji su potrazi za delima koja izlaze iz okvira žanrovskih klišea.
 
Autor: Džon Otindžer
Izvor: tor.com
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.