Laguna - Bukmarker - O Ginteru Grasu i romanu „Pseće godine“ u petak, 3. jula u Delfi SKC - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

O Ginteru Grasu i romanu „Pseće godine“ u petak, 3. jula u Delfi SKC

Lagunin književni klub za jul priprema razgovor o nedavno preminulom nemačkom nobelovcu Ginteru Grasu. Prvog petka u mesecu, 3. jula od 18 sati u knjižari Delfi u SKC-u poznavaoci života i dela ovog velikog pisca podeliće sa čitaocima svoje utiske o Grasovoj književnosti. Biće reči o romanima „gdanjske trilogije“ sa posebnim osvrtom na roman „Pseće godine“.
 
Ispričan iz perspektive tri pripovedača – žrtve, svedoka i krivca – roman „Pseće godine“ problematizuje pojavu nacizma u monumentalnoj, epskoj panorami događaja i likova.

Uspon i pad Trećeg rajha iz perspektive žrtve, svedoka i krivca.

U malograđanskoj sredini grada Gdanjska dvadesetih godina prošlog veka dva dečaka, polu-Jevrejin Edi Amzel i arijevac Valter Matern, postaju pobratimi ritualnim mešanjem krvi. Njihove dečačke podvige prati verna keruša Zenta, koja će ošteniti Harasa, budućeg oca ovčara Princa, Firerovog ljubimca. 

Godine odmiču, prijateljstvo mladića i dalje je snažno i iskreno, a onda na vlast dolaze nacisti. Amzel je talentovani umetnik koji stvarnost komentariše stvarajući strašila po liku ljudskom. Napadaju ga devetorica mladih pripadnika SA i izbijaju mu zube. Jedan od njih je – Matern. 

Pseće godine su sada u punom zamahu: marširaju pravo u rat. Na sceni se ne menjaju igrači sve dok Princ konačno ne napusti svog gospodara – jer i psu može biti dosta svega. 

U posleratnim godinama i Maternu je svega dosta. Zajedno sa Princom on kreće u potragu za počiniocima nacističkih zlodela i svojim izgubljenim pobratimom Amzelom. Matern je nevin, on je antifašista, drugi su ti koji su krivi iako ih je talas prosperiteta Zapadne Nemačke naizgled oprao.
 
O stvaralaštvu nobelovca Gintera Grasa i njegovoj knjizi „Pseće godine“ u petak, 3. jula od 18 sati u Delfi Caféu u SKC-u govoriće Ivan Ivanji, Grasov dugogodišnji prijatelj, pisac i prevodilac, prof. dr Nikolina Zobenica, šef Odseka za germanistiku na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, i Andrej Ivanji, novinar. Biće reči o politici koja je bila važan deo Grasovog života, o odnosu Gintera Grasa prema Titovoj Jugoslaviji, Srbiji i bombardovanju, o tome zašto je Ginter Gras dugo krio svoju ulogu u Trećem rajhu, zašto je bio protiv ujedinjenja Nemačke, ali i o književnim temama, gde je mesto Gintera Grasa među piscima druge polovine XX veka, pričaćemo i o simbolici u romanu „Pseće godine“. Na tribini će nam govornici otkriti i zašto se „Limeni doboš“ u Nemačkoj prodavao „ispod tezge“ ali i kakv je bio Ginter Gras kao otac, deda, pradeda i kuvar.
 
Dobro došli!


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.