Laguna - Bukmarker - Marisa Mejer – Pepeljasta: Lekcije o društvenoj jednakosti i predrasudama kroz Pepeljugu 21. veka - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Marisa Mejer – Pepeljasta: Lekcije o društvenoj jednakosti i predrasudama kroz Pepeljugu 21. veka

Koja Vam je prva asocijacija na naziv romana Bila jednom jedna… Pepeljasta koji na svojim koricama ima roze cipelicu? Da li je možda Pepeljuga? Poslednjih godina je jedan od trendova preuzimanje starih spisa i priča i njihovo ponovno stvaranje, dok je drugi trend pisanje naučno-fantastičnih saga koje se sastoje od više od 3 dela. Roman Pepeljasta spisateljice Marise Mejer spaja ova dva trenda – u pitanju je prvi deo nove sage pod nazivom Lunarske Hronike koji će definitivno kupiti sve one koji su slabi na priče kao što su Hari Poter, Gospodar prstenova, Igre gladi ili Divergentni, a svakako i sve ljubitelje klasičnih bajki i naučne fantastike. Ko je Pepeljasta i kakve su njene sličnosti sa globalno poznatom Pepeljugom?

Priča romana Pepeljasta (u originalu Cinder, u srpskom originalu Bila jednom jedna… Pepeljasta) smešten je u izmišljeni deo zemaljske kugle koji se nazive Istočni Komonvelt, u gradu Novi Peking. Glavna junakinja je Lin Pep, koja je zapravo Pepeljuga 21. veka. Ona radi kao mehaničar u ovom futurističkom svetu, i živi sa zlom maćehom i dve sestre, od kojih je samo jedna njen prijatelj dok je maćeha i starija sestra teraju da radi svaki prljav posao koji može da postoji. Pep ima, sem polusestre Pioni, prijateljicu u vidu androida Ajko, sa kojim razgovara o svemu. Iako svetom hara pandemija jedne neizlečive bolesti od koje mnogi umiru, i Zemlji preti rat sa stanovnicima meseca, Lunarima (koji poseduju magične sposobnosti) – tačnije sa Lunarskom zlom kraljicom Levanom – Pep će naći i zaljubiti se u princa Istočnog Komonvelta, Kaja, kome neće smeti da otkrije njenu najveću tajnu – da je ona zapravo kiborg.

Za sve one koji ne znaju, kiborg znači da je Pep zapravo pola ljudsko biće – pola robot. Iako biti kiborg ima mnogo prednosti u futurističkom društvu kao što su daunlodovanje bitnih informacija, mogućnost da procene kada ljudi lažu ili skeniranje ljudi kako bi otkrili njihov identitet, ima i svoje mane od kojih je najveća ta što kiborzi nisu prihvaćeni u društvu i posmatrani su kao ”otpad”. Ono što će Pep saznati o sebi u toku čitavog haosa koji su napravile već pomenuta bolest letumoza i Lunarska kraljica Levana koja stiže na Zemlju samo će baciti senku na činjenicu da je Pep kiborg i okružiti njen odnos sa princem Kajom tajnama.

Pepeljasta nije samo novi roman koji preti da ugrozi sve ostale moderne sage u Young Adult žanru. Ovo nije jednostavan roman koji se samo pročita pa zaboravi, i svakako nije roman koji ne istražuje neke od bitnih životnih tema. Marisa Mejer je uspela da spoji bajke, naučnu fantastiku i da od njih napravi roman koji će istraživati društvenu jednakost kako u fiktivnom, tako i u realnom svetu. Pepeljasta se upravo bavi ovim problemom – jednakošću ljudi na planeti Zemlji, samo oslikan kroz kiborge i ljude. U svetu romana, kiborzi su samo posed bogatih – oni nemaju svoju slobodu niti svoja prava, iako su i oni većinom sačinjeni od kože i mesa, ali čak i 1% robotike u njihovom telu nosi sa sobom reč ”kiborg”. Pep je posed njene zle maćehe Adri, što je vrlo jasno još od samog početka romana, a čitaoci će vrlo jasno videti na koji to način Pep nema svoju slobodu niti pravo izbora. Ipak, ovo nije jedini ”rat” koji se vodi u romanu. Roman se takođe bavi odnosom Zemljana i Lunara, što bi u realnom svetu trebao da predstavlja rat između različitih nacija. Saznanjem da nisu svi Lunari isti, Marisa Mejer pokušava da nas nauči da ne treba imati predrasude jer se one vrlo lako mogu srušiti, i da epitet koji stoji ispred nečijeg imena ne treba da marginalizuje nikoga.

Saga Lunarske Hronike se sastoji od 4 dela – Cinder (Pepeljasta) koji je povlači paralele sa Pepeljugom, Scarlet (Crvena – čije će srpsko izdanje biti dostupno od novembra ove godine) koji će celoj priči dati novog lika inspirisanog Crvenkapom, Cress koji je delimično baziran na Zlatokosi, i Winter čija je glavna junakinja moderna Snežana. Iako svaki od romana ima svoju princezu, priča iz sve 4 knjige je zaokružena, i svi likovi iz prethodnih romana se ponavljaju i u sledećim.

Iako Pepeljasta spada u žanr Young Adult i naučne fantastike, ovaj roman preporučujem i svim ljubiteljima saga, bajki, kao i svim tinejdžerima.  Napisan je vrlo čitko, a iz sopstvenog iskustva mogu da garantujem da knjigu nećete ispustiti iz ruke. On zaista može da bude alat kojim ćete sebi a posebno drugima omogućiti da otvorenije i tolerantnije gledaju na svet, poštuju svakoga i zaborave na predrasude.

Autor: Marko Kovačević
Izvor: bukmarkic.com


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.