Laguna - Bukmarker - Ljuti požar godina Radmile Lazić - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Ljuti požar godina Radmile Lazić

Radmila Lazić napisala je knjigu pripovednih zapisa imenom „Ugrizi život“ (Laguna, Beograd 2017), kojom po ko zna koji put „baca rukavicu u lice“.

Čini to u svojih petnaestak knjiga pesama, u knjigama eseja („Mesto žudnje“, „Misliti sebe“), ali i novim proznim minijaturama, zapisima, kratkim pričama (kako god ih naslovili). Sklopljene u pet tematskih jedinica („Alter ego“, „Penelopin sindrom“, „Identiteti“, „One“, „Lirsko breme“), a otvarane sjajnim "meditativnim pasažima" sve priče duboko su prožete iskustvenim „talogom života“; u inaćenju, provokaciji, ironiji, sebi, svetu, životu.

Život nije „perivoj od ruža“, a nije ni „što i poljem proći“. Lazić Radmila, autoironična, reska, bez milosti za sebe, zna da ništa nije toliko beznačajno da se o njemu ne može napisati fragment, zapis, lirska ekloga čak. Njen humor gradacijski izrasta u ironiju, a cinizam je poslednja odbrana od banalnosti.

Odstupnica u uvodniku („Književna tvorevina“) ne bi se trebalo prihvatiti zdravo za gotovo. Danilo Kiš je davno napisao da se život i književna istina prožimaju u tolikoj meri da povući granicu jedva da je moguće. A Emili Dikinson, u pismima dragoj prijateljici Suzani Hantington Gilbert, naslovljava: „Otvori me pažljivo“. Ni slučajno ni uzgredno (već ženski pronicljivo), uputno i za njene pesme.

Ta „književna tvorevina“ (otvarati je pažljivo) Radmile Lazić, to autorkino drugo ja istovremeno veran prijatelj i pomoćnik, nije samo (možda ni samo) podražavanje života, no život sam.

I on ne isključuje ugriz sa obe strane. Grizeš i grizu te puste želje, mogućnost drukčijeg postojanja, skučeni izbor svega oko tebe. Grize rano saznanje o potrebi da "istinu valja kriti kao zmija noge". Jeza prepoznavanja vazdašnjeg nezadovoljstva i tugovanja očitavana je godinama u majci.

„Slagala reči kao ona posteljinu ili posuđe. Glancala ih kao ona parket, češljala ih kao ona rese na tepihu. Iz očaja ili tuge“. „Od“ „crnog sunca“.

Baca autorka rukavicu i u lice smrti. Ona tera šegu sa smrću, reklo bi se bezbožno podrugljivo (sahrane, smrt na rate, upit o duši vazda nejasan i nedorečen; traži se u snovima, gde bi drugde). Kad prođe „ljuti požar godina“ češće se osluškuje primicanje smrti. Gnuša se nad umiranjem „mrcvarenja u postelji“ (koje se, na žalost, najčešće ne bira). A blesne asocijacija iz lektire u kojoj Petefi peva:

„Ne daj mi Bože, takvu smrt,
ne meni, samo takvu smrt!“

(I mada njegovi razlozi potiču iz druge priče, stoji ista želja da se izbegne „mrcvarenje u postelji“.) Oštro indikativan je onaj kanap u obliku omče koji menja funkciju prema potrebi. Može da se razveže i postane konopac za sušenje veša. Zgodno je primenljiv, a granica tako krhka.

Penelopin sindrom skup je simptoma. Ustaljeno tumačenje vernosti i čekanja kod Lazićke prevazilazi to svojstvo, nadmašuje ga. Pripovedački subjekt, žena koja čeka, nikad se nije stvarno navikla na čekanje. Ona upija sve: kad se u nju pilji, i kad obuzme nekontrolisana radost, i prirodno stanje tuge, ni od kuda nenadano došle ljubavi, i dosada posle njih, a da se ne pominje bdenje uz tuđe hrkanje.

Kad je kazivanje o ženi, zapažanja su oštra, opora, nepomirljiva, očajno iskrena. Žena je otirač: tiskanje muškaraca u gradskom prevozu, „kuvaj - ribaj - peri, glancaj, glačaj, mesi, muti, kuvaj, raširi noge...“ Bilo koja - uvek ona. Žena - ptica: u potrazi za mentalnim proplankom, kroz zlatni šumarak: „... ako ja dobijem koga želim a nebesa nikog“ (jedna nedelja popodne, dalekog juna 1852, Emili Dikinson). Žena - zver: sa bodljama, često opaka jezika, jezičava, do bola razodevena ona i drugi sa njom, tamna; koja zna ko je, a drugi samo misle da znaju ko je, ali je ogledalo krivo, a slika nije ista.

Radmila Lazić govori o svetu stvorenom po meri muškaraca; o sestrama, majkama, ženi s brigom, onoj koja boluje život, bilo kojoj. Koja riba pragove, između svinjca i kokošinjca, uz bicikl ili na njemu, detinjastoj i dementnoj, u Penelopinom sirotom čekanju ili u smrti na rate. Uz sva nedostajanja i tuge protnu se i zrna radosti, nostalgija, te i tračak čovekoljublja.

Ne može autorka skriti, i da hoće, pesničku senzibilnost, iako ume da napiše za prozu: „Stigla je taman kada je poezija nestajala iz mog života“.

Ali treba pročitati „Dom“, „Igru s mesecom“, „Drugi život“, „Mlade snove“, i znati da pesnik nije nestao. Jer, ne odustaje se od traga za bistrim studencem iz koga bi se žeđ ugasila.

Izmeštanje iz sebe i igra sa Mesecom, traganje za domom „mestom za kojim se osvrćeš“, one su „zlatne kapije pod drvećem na zapadu“ (E. Dikinson).

I da je to, bi li bilo spokoja? Eh!

U jednom intervjuu Radmila Lazić rekla je, između ostalog, „U životu vam jednako pripadaju i životne pošasti, ne samo darovi“. U knjizi „Ugrizi život“ uočila je slojevitost životnih udesa i uresa i majstorski ih usmerila ka čitaocu.
 
Autor: Gordana Vlahović
Izvor: danas.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.