Laguna - Bukmarker - Laura Barna: Vreme ispomeranih vrednosti - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Laura Barna: Vreme ispomeranih vrednosti

„Roman 'Jugo uvek okreće na buru' prirodni je nastavak mog književnog bavljenja umetnicima i njihovim kako ličnim tako i javnim angažmanom i kreativnim doprinosom određenom dobu. Ovo je roman o našem vremenu, roman o našim savremenicima, samim tim, očekivanja su veća, bar kad je u pitanju razumevanje za njihove postupke, ili odsustvo podrazumevanih postupaka“.

Ovako Laura Barna govori o novom romanu, koji je upravo objavila Laguna, a u kome autorka preispituje odnos (dvoje) umetnika, ali i njihovu sposobnost da vole.

Ume li umetnik da voli drugog, istinski?

Junaci ovog romana vole na najčistiji način, oni svoju ljubav iskazuju umetničkim artefaktima, a sticanjem odrednice „umetničko“, takva ljubav postaje večna. Dakle, njihova ljubav je jača, iskrenija i potpunija, iako je manifestno osobena i izlazi iz stereotipa na koja smo vremenom navikavani, stoga se i polaže na pijedestal preispitivanja.

Šta (pre)ostaje umetnicima, a koliko ostaje Umetnosti, u vremenu koje ih „tera“ da rade za široke mase, krupni kapital ili pak interese (državnih ili privatnih) mecena, koji su u vašem romanu najbliži „negativcima“?

Teofil Gotje je jednom prilikom izrekao poražavajuću istinu s kojom se, iz sebičnosti, teško mirimo: „Sve što je korisno, prestaje biti lepo.“ Tu možda i leži granica između umetnosti i neumetnosti, ili se tu granica jednostavno briše, naročito u ovom vremenu ispomeranih i kompromitovanih vrednosti. Umetnici i umetnost ne smeju se oslanjati na „(pre)ostajanje“. Na njima je da intuitivno menjaju, inoviraju, pokreću, analiziraju i sintetišu, uvek svesni svoje moći uticaja na dešavanja, kao i uzroke i posledice. Šta pamtimo iz preistorije, prethrišćanskog ili ranohrišćanskog doba, srednjeg veka, renesanse ili bilo koje epohe? Kulturna nasleđa! Na njima se grade, i prošlost i sadašnjost i budućnost jedne nacije. Zbog njih ni nestale civilizacije ne umiru, jer umetničko delo i kad mislimo da je uništeno ‒ živi.

Osećate li kao stvaralac, ali i neko ko kritički promišlja umetnost, razliku u odnosu na status muškaraca ‒ umetnika? Nazivate li sebe spisateljicom, piscem, književnicom?

Kroz svoj književni rad bavim se odnosom društva, države, pa i javnosti, odnosno sredine, prema umetnicama, naročito literarnim. I osim što smo na verbalnom planu otišle u krajnost i možemo bez ikakve moralne i materijalne odgovornosti izreći sve što nam padne na pamet, suštinski ne vidim statusne promene, niti iskrenu želju za njima u budućnosti. A i ova navedena promena je isforsirana kamuflaža, uljuljkanost kratkog daha i bez vrednosnog kvalifikativa. I svoje slavne prethodnice ‒ Isidoru Sekulić, Anicu Savić Rebac, Danicu Marković, Kseniju Atanasijević i druge o kojima sam pisala, nazivam književnicama. A tako i sebe ‒ danas i ovde.

Relevantna kritika, pre svega književna, gotovo da „izumire“. Kako (nanovo) „uzdići“ poziciju kritičara umetnosti?

Kritičar Pol de Man izrekao je jednu ljutu istinu: „Svaki kritičar je osuđen da kaže ono što nije mislio.“ Naravno, osvrćemo se na okolnosti određenog vremena koje diktiraju stavove čak i onih čija je uloga da beskompromisno kritikuju i ne podležu poltronstvu, pomodarstvu i medijskim manipulacijama. Mislim da u mladima, tek dolazećim snagama, beskompromisnim donkihotovcima leže crvena krvna zrnca koja će upotpuniti životvornu formulu srpske kritike i vratiti književnost na put otmenosti i uvažavanja.

Junakinja vašeg romana, slikarka, svojevrsna je muza glavnom junaku, muzičaru - imaju li umetnice katkad svoje muze, od krvi i mesa?

Muze su bespolna, hermafroditna bića, stvorenja ili opsene, prepletaji Animusa i Anime, imaginacije ili realije vremena i prostora. Prizivaju ih i umetnice i umetnici, bez razlike, jer drsko provociraju njihove unutarnje sobe, snažnije boje dualizme, rasvetljavaju tamne strane, a senče prejako osvetljena mesta. Potrebne su nam zbog harmonije, i ako ih nema, izmišljamo ih!

Da li ste ikada verovali u hijerarhijsko ustrojstvo umetnosti?

Arhitektura je umetnost kojom čovek, osim najdubljih mislenih i kreativnih umeća, ispoljava i ona fizička, u funkciji slobodne i skladne ravnoteže koju nazivamo Lepotom. Nešto od toga ima i slikarstvo, pa i književnost. To su umetnosti koje vam pružaju privilegiju da u njih slobodno ulazite, osećajno ih dograđujete, popravljate, prekrajate. Ali kroz arhitekturu se, ne samo imagitativno, nego i fizički kreće, s njom, ali i zbog nje se i strada. Zaista privilegovan status za jednog smrtnika.

Autor: Marina Mirković
Izvor: novosti.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.