Laguna - Bukmarker - Kumranski spisi: jedan od rukopisa verovatno su napisala dva pisara - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Kumranski spisi: jedan od rukopisa verovatno su napisala dva pisara

Kumranski spisi predmet su fascinacije otkad su slučajno otkriveni pre više od sedamdeset godina na palestinskoj teritoriji.

Ovi svici su poznati po tome što sadrže najstariji rukopis hebrejske Biblije. Ali ko je tačno napisao ove važne spise i dalje je nepoznanica. Sada, zahvaljujući upotrebi tehnologije, imamo priliku da bolje razumemo njihovu tajanstvenu prošlost.

Foto: Osama Shukir Muhammed Amin FRCP(Glasg), Jordan Museum, Amman / Creative Commons Attribution-Share Alike 4.0 International license / Wikimedia Commons

U jednoj novoj studiji, istraživači sa Kumranskog instituta Groningenskog univerziteta sproveli su istraživanje zasnovano na paleografiji jednog od svitaka.

Kroz seriju složenih procesa među kojima su digitalizacija, mašinsko čitanje i statistička analiza, tim naučnika došao je do pretpostavke da su verovatno dva pisara sa veoma sličnim rukopisima napisala dva dela rukopisa.

Svitak o kome govorimo, 1Qisaa, veliki je rukopis i jedan je od sedam nađenih u blizini Mrtvog mora kod Kumrana, na palestinskoj teritoriji, 1947. godine. Svitak star 2000 godina sadrži 66 poglavlja Knjige proroka Isaije iz hebrejske Biblije i stariji je od drugih hebrejskih rukopisa o Isaiji više od 1000 godina.

Dva pisara

Istraživači su napravili algoritam koji je odvojio mastilo od pozadine, kože ili papirusa na kome je tekst. Zatim je algoritam analizirao svaku grefemu, pokušavajući da nađe male promene koje bi mogle ukazati na drugog pisca. Ovakva algoritamska tehnologija počela je da se koristi u proučavanju Biblije, kao i u široj oblasti digitalnih društvenih nauka, pre samo nekoliko godina.

Ovo novo istraživanje u određenoj meri opovrgava hipotezu da je originalan tekst napisao samo jedan pisar. Na kraju 27. stupca teksta od ukupno 54, istraživači su otkrili prekid u rukopisu – razmak od tri reda, kao i promenu materijala. Drugi list zašiven je za prvi i istraživači veruju da se tada promenio i pisar.

Ovi rezultati doprinose opštem verovanju i nekim ranijim istraživanjima po kojima su verovatno postojale grupe pisara koji su radili zajedno na Kumranskim spisima, gde su iskusnim članovima grupe pomagali šegrti.

Međutim, drugi pisar nije jedino moguće objašnjenje. Istraživači napominju da su promena pera, zašiljenost vrha pera, promena uslova pisanja i promena zdravlja pisara takođe mogli uticati na razlike koje su otkrili. U svakom slučaju, jasno je da razlike postoje i najverovatniji zaključak je da se promenio pisar.

Izučavanje Biblije u 21. veku

Kompjuteri imaju sve veću ulogu u analizi teksta u 21. veku. Na konferencijama o hebrejskoj Bibliji i Novom zavetu naučnici sve više istražuju različite aspekte procesa prebacivanja teksta u digitalni format (kao što je projekat  „Sinajski rukopis“).

Naučnici koji proučavaju Bibliju, među kojima je grupa istraživača u Švajcarskoj, koriste mašinsko učenje i stilometriju – izučavanje jezičkog stila – kako bi utvrdili koje nove poslanice je napisao apostol Pavle, na primer.

Drugi istraživači pretražuju tekstove da bi ispitali istorijske teme koje se provlače kroz hebrejsku Bibliju. Mašinsko učenje se takođe koristi u analizi teksta – tako što se tekst upoređuje sa velikim brojem sličnih tekstova da bi se našle podudarnosti u rečima i idejama – da bi se ispitale varijacije u različitim tekstovima. Broj rezultata koji se dobiju ovakvom pretragom obično daleko prevazilazi rezultate koje otkriju ljudi.

Broj podudarnosti koji se trenutno dobija takođe prevazilazi broj sati koji je u istraživanju predviđen za odvajanje rezultata koji su korisni za dalje istraživanje od onih koje treba odbaciti kao slučajne podudarnosti. U ovom trenutku, alatke zasnovane na mašinskom učenju još uvek nisu dovoljno precizne, ali je samo pitanje vremena kada će postati.

Iako upotreba fraze „veštačka inteligencija“ u naslovu studije sugeriše da su kompjuteri preuzeli ulogu naučnika, to sigurno nije tako. Ali prelaz na digitalizovana istraživanja otvara nove mogućnosti za proučavanje religijskih tekstova.

Autor: Piter Filips
Izvor: theconversation.com
Prevod: Borivoje Dožudić


Podelite na društvenim mrežama:

mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.