Laguna - Bukmarker - Kontroverzne smrti poznatih pisaca - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Kontroverzne smrti poznatih pisaca

Drama ne živi samo na stranicama knjiga. Svaki od ovih dvanaest pisaca okončao je život pod kontroverznim i, u nekim slučajevima, krajnje neobičnim okolnostima.

Foto: Unsplash

1. Primo Levi, 1987.

Primo Levi, italijanski pisac i naučnik koji je preživeo holokaust, umro je od posledica pada niz stepenice u aprilu 1987. godine. Prema izveštaju patologa, radilo se o samoubistvu. Bilo je, međutim, i onih koji su bili drugačijeg mišljenja. Rabin Artom, glavni rabin Torina, grada u kome je Levi živeo i stvarao, nakon objavljivanja izveštaja izjavio je da je pisac bio žrtva „odloženog ubistva“.

Ijan Tompson u svojoj biografiji Prima Levija piše: „Rabin Artom je smatrao da je svako ko je preživeo užase koncentracionog logora, a zatim počinio samoubistvo, bio žrtva ubistva – žrtva nacista.“

2. Tenesi Vilijams, 1983.

Iako je zaključak dežurnog patologa bio da je Tenesi Vilijams umro od gušenja nakon što je progutao poklopac svojih kapi za oči, neki komentatori veruju da je to najobičnija izmišljotina i da je stvarni uzrok piščeve smrti bilo ili samoubistvo ili slučajno predoziranje.

3. Ivlin Vo, 1966.

Ivlin Vo umro je od srčanog udara nakon što se sa porodicom vratio kući sa uskršnje mise. Uprkos dokazima da je već dugo bio lošeg zdravlja, ubrzo su počele da se šire glasine o samoubistvu, zasnovane na nepotvrđenim navodima da je Vo imao posekotinu na glavi i vodu u plućima.

4. Ernest Hemingvej, 1961.

Iako je u početku tvrdila da je njen muž slučajno pucao u sebe prilikom čišćenja sačmare, Hemingvejeva supruga Meri je pet godina kasnije u jednom intervjuu izjavila da je njegova smrt ipak bila posledica samoubistva. Time je samo potvrdila ono o čemu se već godinama spekulisalo. Javnost je bila dobro upoznata sa činjenicom da je pisac godinama patio od depresije, zbog čega je više puta bio hospitalizovan, ali kada su 1991. godine lekari analizirali njegov zdravstveni karton, otkrili su da je patio od genetskog poremećaja koji izaziva nagomilavanje gvožđa u organizmu i vodi psihičkom i fizičkom propadanju bolesnika.

5. Alber Kami, 1960.

Oni koji smrt Albera Kamija u saobraćajnoj nesreći u 46. godini života smatraju kontroverznom kao razloge za svoje sumnje obično navode podatak da je u piščevom džepu pronađena neiskorišćena vozna karta i činjenicu da je Kami predvideo sopstvenu smrt. Ima i onih koji veruju da je u incident bio umešan KGB, budući da je pisac bio jedan od glasnijih kritičara Sovjetskog Saveza.

6. Simon Vej, 1943.

Iako je 1942. godine bila primorana da napusti Francusku, filozofkinja Simon Vej se nadala da će joj se uskoro ukazati prilika da se vrati u otadžbinu i pridruži Pokretu otpora. Međutim, samo nekoliko meseci nakon što se pridružila jednom ogranku britanske obaveštajne službe, dijagnostikovana joj je tuberkuloza. Umrla je u avgustu 1943. u 34. godini života. Uprkos teškoj bolesti, insistirala je da je tretiraju kao i sve ostale bolesnike i često odbijala da jede, što je patologa navelo da u svom izveštaju napiše sledeće: „Pokojnica je izvršila samoubistvo odbijanjem hrane tokom perioda psihičkog rastrojstva.“

7. Federiko Garsija Lorka, 1936.

Pesnik, dramski pisac i osvedočeni antifašista Federiko Garsija Lorka netragom je nestao 1936. godine. Španski diktator general Franko tvrdio je da je Lorkina smrt bila posledica „druženja sa pobunjenicima“ i da su „takvi nesrećni slučajevi uobičajeni za vreme rata“. Policijski izveštaj iz 1965, koji je javnosti postao dostupan tek 2015. godine, dokazuje da je pesnik pogubljen po naređenju visokorangiranih službenika Frankove vlade.

8. Gustav Kobe, 1918.

Ime Gustava Kobea dobro je poznato američkim ljubiteljima opere. Najpoznatije delo ovog muzičkog kritičara bio je enciklopedijski vodič kroz svet opere pod naslovom „The Complete Opera Book“, koji je objavljen posthumno 1919. godine. Kobe je, poput kakvog tragičnog operskog junaka, život okončao na dramatičan način: dok se potpuno nag sunčao na palubi svog broda, na njega je sleteo hidroavion i na mestu ga usmrtio.

9. Edgar Alan Po, 1849.

Edgar Alan Po je hospitalizovan nakon što je pronađen kako luta ulicama Baltimora pijan, zbunjen i u odeći koja nije bila njegova. Nekoliko dana kasnije napustio je ovaj svet. Njegova smrtovnica nije sačuvana, a iz jedne čitulje saznajemo da je umro od „zagušenja u mozgu“.

10. Persi Biš Šeli, 1882.

Samo nekoliko sati posle isplovljavanja iz luke u Livornu, Šelijev brodić Don Huan zahvatila je bura. Tela pesnika i dvojice njegovih saputnika pronađena su tek deset dana nakon brodoloma. Iako je bilo onih koji su smatrali da je do nesreće došlo zbog grešaka u konstrukciji broda, Meri Šeli je 1839. napisala da bi razlog za potonuće trebalo tražiti isključivo u činjenici da nijedan od putnika nije bio bio vešt moreplovac, sposoban da se snađe u žestokoj oluji.

11. Kristofer Marlou, 1593.

Razlog zbog kojeg je Kristofera Marloua 30. maja 1593. Ingram Frajzer izbo na smrt još uvek nam nije poznat. Izveštaj objavljen nakon zvanične istrage diskreditovan je početkom prošlog veka. Zna se da je Frajzer bio običan lokalni prevarant i „fikser“ koji je za novac rešavao probleme onih koji nisu želeli da isprljaju svoje ruke. A možda je ubistvo jednostavno bilo posledica nesporazuma?

12. Li Baj, 762.

Predanje kaže da se kineski pesnik Li Baj udavio pokušavajući da zagrli odraz Meseca u reci Jangcekjang. Opravdanje koje nudi legenda svakako je poetičnije od stvarnog razloga: fatalne kombinacije alkohola i noćnog plivanja.

Autor: Keti Gejts
Izvor: amreading.com
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.