Laguna - Bukmarker - Jedro nade: Spasonosni brodovi u oluji savremenog doba - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Jedro nade: Spasonosni brodovi u oluji savremenog doba

Izrazita erudicija, bogata imaginacija i izvanredan smisao za oblikovanje književnih karaktera osnovna su svojstva Malovićevog romana čiji se glavni junak, industrijalac Nikola Smekija, vraća u Perast, grad svojih predaka, kako bi obnovio proizvodnju najatraktivnijeg modnog dezena na svetu. Predočavajući na uzbudljiv i detaljan način pregled istorijskog razvitka Perasta, čija je egzistencija oduvek upućena na more, kao i opise gradskih palata i palacina, krivudavih ulica, vegetacije i mediteranskog ambijenta, ostrva Sv. Đorđe i Gospa od Škrpjela, života plemićkih porodica i sudbina Peraštanki koje, poput Penelope ili Jacinte, neumorno čekaju povratak svojih nautika, autor je oblikovao sliku raskošnog, mirisnog baroknog grada, u tradicijskom smislu, bremenitog prostora kojem se, krajnje ravnopravno sa drugim likovima u delu, može dodeliti status romanesknog junaka.

Nikolina kazivanja o istorijskom životu mornarske majice – o bici kod Trafalgara, primera radi, kada su vojnici obeju strana kao uniforme, po prvi put, nosili mornarski dezen ili o obučavanju 17 pitomaca ruskog cara Petra Velikog u Pomorskoj školi u Perastu – predstavljaju značajan tematski rukavac romana. Majica na plavo-bele pruge ne figurira samo kao vojna uniforma; ona predstavlja modni imperativ i jedinicu stila, opštu pojavu u jeku turističke sezone, ali i obeležje avanturističkog životnog principa mornara čija telesna lepota i privlačnost aktiviraju i seksualnu konotaciju ovog odevnog predmeta. Priča o sudbini grčkih monaha ikonoljubaca u periodu ikonoborstva, kao i misao o jeftinoj radnoj snazi na poljima pamuka u Kini, otkrivaju da mornarska majica podjednako funkcioniše kao simbol mučeništva.

Upravo insistiranjem na sagledavanju istorijskog razvoja Perasta i mornarskog dezena, kao i apostrofiranjem misli glavnog junaka o tome da povratak u prošlost, na mesto gde su obitavali njegovi preci, zapravo znači polazak ka vlastitoj budućnosti, autor na ubedljiv način ističe neophodnost istorijskog pamćenja i čuvanja običaja. Time ne samo da se opravdava moto knjige, refleksija doživotnog admirala bokeljske mornarice Miloša Miloševića, da je „naša perspektiva u našoj retrospektivi“, nego se ovim postulatom istovremeno sugeriše značenjski preliv naslova knjige: jedro nade, taj prvi spasonosni brod civilizacije, prepoznaje se u poznavanju prošlosti i svesti o važnosti očuvanja kontinuiteta.

Teza da je barokni duh, svojim manirom prenaglašavanja, potencijalno prisutan u svakom dobu, našem naročito, jedna je od ključnih misli romana. Slika savremenog doba u Jedru nade otuda ne samo da apostrofira preterivanje i težnju za umnožavanjem materijalnih dobara, nego i pojavu nedokučivih, zakulisanih radnji i simulakruma. Nema slučajnosti u tome što glavni junak, čitajući Umberta Eka, podvlači upravo one refleksije u štivu Italijana koje kazuju o atomizovanosti sveta, gomilanju ljudskih grehova i čovečanstvu nagnutom nad ivicom ponora. Prividi i infernalne scene nižu se u pripovednom tkanju: ugovor o nezavisnosti Perasta, u kojeg su građani slepo verovali, ostvaren je zapravo kao ugovor o međuzavisnosti budući da su Ujedinjene zemlje, težeći da uklone svaki oblik suverenosti država, dopuštale samo ograničen identitet. Demokratija, kakvu moćnici proklamuju, prećutkuje i izobličava istinu, mediji prenose samo eufemističke fraze, ratovi bukte, a beznadežno naivni turisti, oduševljeni kruzerom čiji je inventar skuplji od celokupnog nasleđa Perasta, neumorno škljocaju aparatima nezainteresovani za hemijski genocid kojeg džetovi, u skladu sa interesnim profitom farmaceutskih giganata i kompanija koje se bave GMO inženjeringom, vrše nad prirodnim resursima Perasta. Utisak o psihičkoj aberaciji sveta upotpunjen je pomenom Google Arm-a, aplikacije koja prenosi aktuelnosti sa svetskih ratnih žarišta, te moćnici imaju uvid u aktivnosti svakog čipovanog vojnika, a roditelji direktan prenos poslednje epizode života svoje dece. Spoznaja o nepravdama, bolestima i ratovima i njome prouzrokovano osećanje svetskog bola, pokreću junakovu čežnju za utočištem navodeći ga na misao da u olujnoj atmosferi savremenog sveta postoji još jedan spasonosni brod, oličen u zagr-ljaju voljene žene, iščekivanju deteta koje raste u njenoj utrobi, u ukusu vina, mirisu lovorovog ulja, rascvetalim mimozama, lepotama Turskog rta... u svim povlašćenim životnim trenucima koje Google ne uspeva da sačuva i zabeleži.

Autor: Violeta Mitrović
Izvor: novipolis.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.