Laguna - Bukmarker - Ivan Zlatković: Pravi heroji ne pristaju na zločin - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Ivan Zlatković: Pravi heroji ne pristaju na zločin

Pisac Ivan Zlatković rođen je u Nišu, a živi i radi u Aranđelovcu. Doktorirao je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu na odseku za narodnu književnost. Objavio je više knjiga među kojima su romani „Povratak“ (2003), „Sintetičari“ (2010), „Crno pile koje beži“ (2013) i pesnička zbirka „Šuma“ (2007).



Njegov najnoviji roman „I živ i mrtav“ izdat je u decembru, a priča je zasnovana na istinitim događajima i govori o surovim odmetnicima i hajducima koji između dva svetska rata terorišu Aranđelovac i okolinu Bukulje. Prema rečima pisca, kao inspirativnu osnovu korišćene su dokumentaristički oblikovane biografije šumadijskih hajduka, publicistički i novinski izvori, knjige aranđelovačkih autora koji su pisali o prošlosti tog kraja, narodna predanja i usmeni zapisi, kao i informacije iz razgovora sa istoričarima, arheolozima i proučavaocima srpske narodne baštine.

„Ono o čemu pišem ima dokumentarističku i istorijsku osnovu prvenstveno u inspirativnom smislu. Mnogo toga je menjano, modifikovano, domišljano, fingirano, zarad estetske istine, a to je priča. Ideja u ovom romanu je da književnost nema podražavalačku ulogu, da nije mimezis istorijskih fakata, kao i da se i istina može izmisliti. Ovo je knjiga o strahu. Strah je esencijalno ljudsko osećanje, njegov identitet, najdominantniji egzistencijalni činilac. Život bez straha je nemoguć, kao što je nemoguć i život bez nade. Ma kako bilo, život ipak ima smisla, u svim svojim protivurečnostima i emanacijama.“

U knjizi ste prikazali sliku društva između dva svetska rata. Koliko je bilo teško pristupiti temi i čitaocima je prikazati realističnom?

Period između dva svetska rata veoma je inspirativan, jer se u istorijskom smislu mnogo toga sudbonosno odigravalo, ne samo kod nas, već i u Evropi i svetu. To je vreme krize u svakom segmentu, te i slika ondašnjeg društva nije mogla biti idilična. Realističnost, ali i ekspresivnost su stilske odlike ovog romana. Učinilo mi se interesantnim da istorijski kolorit tog vremena prikažem kao na slikarskom ili filmskom platnu, kazujući u osnovi priču o hajdučiji.

Hajduke ste predstavili kao surove razbojnike i odmetnike. Iako ih je i u epskim narodnim pesmama odlikovala surovost, oni su bili heroji koje odlikuje nesalomiva hrabrost. Gde je granica heroja i razbojnika?

Hajduke je uvek karakterisala surovost, pa čak i u epskom kontekstu, kada ih odlikuje riterska hrabrost i plemenitost. U epskim okvirima oni su bili nosioci slobodarsko-romantičarske ideje, branitelji sopstvenog nacionalnog i verskog identiteta. Ta herojska dimenzija se urušava i detronizuje u epsko naličje, u istorijskom razdoblju kada socijalna crta postaje dominantna, a otimačina i razbojništvo jedni od načina da se taj socijalni kontekst menja. To je period krajem 19. veka i između dva svetska rata.

Da li su žandari, koji su u jednom trenutku postali poput krvoločnih hajduka, svojevrsna univerzalnost koja nema niti granicu, niti mesto porekla?

Nisam istoričar, ali čini mi se da nam istorija potvrđuje kako je tanka i ambivalentna veza između pravde i nepravde, humanosti i nečoveštva, ljubavi i mržnje, da je reč samo o obalama koje se lako mogu premostiti. Na tom mostu je čitavo čovečanstvo, oličeno u ovom slučaju u likovima žandara i hajduka. Psihologija pokazuje da u čoveku postoji damar zla, ma na kojoj se strani reke našao, i da smo spremni na svakakvu vrstu zločina, braneći svoju ljudsku teskobu.

U knjizi je jedan od likova, vodnik Kuzbabić, rekao da su „heroji najveće kukavice“ i da se „hrabri ne boje smrti, već života“. Ko su zapravo pravi heroji?

U tom paradoksu sadržana je humanistička misao o tome da jedino život ima smisla. Pravi heroji su oni koji, oslobođeni svih ideologija, svetkuju i poštuju ljudski život, ne pristajući ni na kakav zločin.

Kuzbabić je, vođen ličnim emocijama i traumama koje nosi iz detinjstva, za života ubio 14 hajduka, ali ih se i dalje boji. Zašto bi se oni koji služe narodu i državi plašili odmetnika i zlikovaca?

Vodnik Kuzbabić je karakterizacijski oblikovan kao lik predanja, njegovo poreklo je gotovo mitsko, jer on je hajdučko kopile. Kuzbabić ubija iz osvete, mržnje, stida, u ime pravde, ali i iz straha. Osećanje straha prisutno je u svakom žandaru koji se suočava s krvoločnim i surovim svetom odmetnika. Međutim, vodnik Kuzbabić je osoben po tome što strah transformiše u jednu drugu dimenziju, a to je smeh, koji postaje njegova fascinacija. Zato su na zidovima njegove kancelarije fotografije onih hajduka i zlikovaca koji se smeju pred pogubljenje, rugajući se smrti na taj način.

Ko su hajduci u savremenom svetu i da li oni treba da budu nagrađeni ili kažnjeni?

Povest o šumadijskoj hajdučiji između dva svetska rata je paradigma, univerzalna priča o odmetnicima, ubicama, secikesama, koji bitišu u svako vreme i u svakom socijalnom kontekstu. Današnji hajduci su promenili svoje ruho, postali tehnološki pismeniji, ali i oholiji, gramziviji i opasniji, jer pod epskim štitom novih ideologija unesrećuju čitava pokolenja. Verujem da nijedno zlo ne prođe pred Bogom bez kazne, i da je jedina nebeska nagrada ljudskom rodu – kosmička pravda.

Autor: Jovana Živković
Izvor: univerzitetskiodjek.com


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.