Laguna - Bukmarker - Istraživanje o čitalačkim navikama mladih u Srbiji - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Istraživanje o čitalačkim navikama mladih u Srbiji

Najjači utisak koji se stiče istražujući šta i koliko čitaju mladi ljudi je onaj da smo skloni da krajnje paušalno zaključimo da oni u stvari ne čitaju i da su za njih knjige prevaziđene.

Foto: Pixabay

A istina je zapravo da relevantnog istraživanja koje bi ovakvu tezu potvrdilo ili opovrglo gotovo da nema. Jednostavno, sveprisutnost društvenih mreža, Instagrama i TikToka, te sati koje mladi, pa i deca, provode „buljeći“ u mobilne telefone, nužno su nametnuli ovakav zaključak, piše portal Startuj.com.

S druge strane, kako se navodi, jedno od retkih istraživanja o ovoj temi, pod nazivom Mladi u Srbiji, koje je pre tri godine sprovela nemačka fondacija Fridrih Ebert, pokazuje da je jedna četvrtina mladih odrastala okružena velikim brojem knjiga, odnosno da je 29 odsto njih izjavilo da često čita knjige, 57 odsto da to radi ponekad, dok 14 procenata mladih nikada ne čita.

U izdavačkoj kući Laguna koja je za sajt Startuj.com sprovela istraživanje u svojih 50 knjižara širom Srbije, kažu da rezultati pokazuju da mladi između 15 i 30 godina čine oko trećine ukupnih posetilaca, kao i da su posebno zainteresovani za mange (stripovi i animirane knjige), epsku fantastiku, ekranizovane knjige, kao i onu literaturu koja se preporučuje na društvenim mrežama.

„Najprodavaniji su serijali o Persiju Džeksonu i autorke Sare Dž. Mas. Veoma su popularne i knjige koje su ekranizovane, uglavnom sa Netfliksa, kojih i nema mnogo u prevodu, samo na engleskom… Naša knjižara je okružena fakultetima, domovima za studente, nekoliko osnovnih i srednjih škola je relativno blizu, pa su mladi česti posetioci“, kažu u knjižari kod Spomenika Vuku Karadžiću u Beogradu.

Slično je i sa knjižarama na drugim lokacijama u Beogradu. Među naslovima se, kažu prodavci, izdvajaju posebno serijali „Noćna škola“, „Hari Poter“, „Gospodar prstenova“… dok nešto stariji kupuju i knjige Jua Nesbea. Takođe, devojke su zainteresovane i za popularnu psihologiju.

„Devojke do trideset godina kupuju knjige poput „Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičaj“, „Šta nam svako telo govori“, kao i naslove „Njegova devojka“, „Njegovo srce“ dok mladići češće čitaju fantastiku – trilogiju „Prstenova“, serijal „Veštac“, serijal „Pesma leda i vatre“, serijal „Prostranstvo“, trilere Agate Kristi, kao i stripove“, kažu u knjižari u Zrenjaninu.

Užičani, kažu tamošnji knjižari, traže „ljubiće ili fantastiku“, dok je od domaćih pisaca najpopularniji Borislav Pekić.

„Postoji jasna diferencijacija u ukusima kod mladih različitih godina. Najmlađa potkategorija 15–20 godina najviše je trenutno zainteresovana za mange. Oni, takođe, čitaju i serijale poput „Njegove devojke“, „Noćne škole“, „Staklenog prestola“… „Hari Poter“ je i dalje popularan. Starija grupa između 20 i 25 godina okrenuta je čitanju popularne psihologije, knjigama u vezi sa preduzetništvom, menadžmentom, trilerima (Ju Nesbe, Harlan Koben, Agata Kristi) i erotskim romanima („Pedeset nijansi – Siva“, „Moj muškarac“, „Veriti“, „Drski saputnik“), dok oni sa više od 25 godina imaju oformljeniji ukus, čitaju ozbiljniju literaturu, mada treba naglasiti da i tu ima dosta polarizacija i različitih interesovanja, koja se često tiču njihovih profesija. I među njima se čitaju svi prethodno navedeni žanrovi, ali i domaći autori poput Stojiljkovića, Vidojkovića, Tiago-Stankovića, te trileri i biografije muzičara“, kažu u knjižari u Jagodini.

Gojko Božović, pisac i glavni urednik izdavačke kuće Arhipelag, slaže se da su tvrdnje da mladi ne čitaju krajnje paušalne. Suprotno tome, on tvrdi da čitaju više nego što su ikada čitali.

„Te ocene su samo stvar utiska i ne uzimaju u obzir senzibilitet novih generacija, mnoštvo novih medija koji su prirodno bliski novim generacijama, kao ni novu strukturu slobodnog vremena u kome se za našu pažnju bori mnogo više medija nego što je to ikada bio slučaj. Nove generacije su digitalne i njima knjige izgledaju analogno. One im deluju kao medij minule epohe. Ključni izazov je kako sadržaj knjiga predstaviti ljudima novog vremena i novih generacija. Tu nipošto ne treba bežati od novih formi prezentacije teksta, najpre, od elektronskih knjiga“, navodi naš sagovornik napominjući da mladi ljudi danas imaju mnogo više dostupnih izvora i tekstova koje svakodnevno savladavaju.

„Namerno koristim reč ’tekstovi’, jer možda jedino ona pokriva sve to obilje reči koje se u najrazličitijim žanrovima i medijima nalaze u našem neposrednom okruženju. Jedan italijanski kritičar je pre nekoliko godina govorio kako mi više ne možemo da govorimo o književnosti, možemo da govorimo samo o tekstovima koji se nalaze oko nas. Nije, dakle, pitanje da li mladi čitaju, pravo pitanje je šta čitaju. Veliki deo tih tekstova koje mladi, i više ne samo mladi, svakodnevno čitaju u velikim dozama jesu postovi na društvenim mrežama, uopšte tekstovi koji su iz ovih ili onih razloga postali deo digitalnih svetova. Više ne možemo da govorimo o krizi čitanja, danas moramo da govorimo o krizi sadržaja. Mladi čitaju mnogo tekstova, ali je pitanje kakvi su ti sadržaji i koliko se tih sadržaja u najširem smislu reči mogu smatrati književnošću“, odgovara Božović.

Ono što se sigurno tako može nazvati su školske lektire, jedan od omraženijih zadataka svih školaraca, bez obzira na to pripadaju li današnjoj ili nekoj prošloj generaciji.

Nataša Vasić, direktorka Osnovne škole „Drinka Pavlović“ u Beogradu, kaže da „od stotinu dece od 16 godina njih 20 čita, dok 80 ne čita ništa, ako se misli isključivo na čitanje knjiga i lepe književnosti. Ako sami biraju šta će čitati, to su onda romani epske fantastike, romantična fantazija ili trileri“, potvrđuje nastavnica ono što smo već čuli i od izdavača.

To nameće pitanje da li je lektira možda zastarela i da li mlade ljude koji ne čitaju treba nekom drugom literaturom animirati, pa će možda Ćopić, Andrić, Tolstoj ili Čehov doći na red kada već steknu neke čitalačke navike.

Božović odgovara da je to, možda, i najteže pitanje za savremenu književnost i izdavaštvo.

„Borba za nove čitaoce je presudna. Od nje zavisi da li će knjige živeti punim životom ili će samo preživljavati. Da bismo animirali mlađe da čitaju, moramo uraditi dve stvari. Najpre ih moramo čuti i moramo govoriti njihovim jezikom, ne odbacujući njihove medije i njihov senzibilitet. Potom im moramo ponuditi najbolje vrednosti za koje mi znamo. Neke knjige koje se nalaze u lektiri su verovatno bile prevaziđene i kada smo mi išli u školu. Ali ne treba ići u drugu krajnost. Ako se ne pročitaju u lektiri, neke knjige se nikada neće pročitati.

Kao što se od generacije do generacije ne menja matematika, tako se ne mogu iz godine u godinu menjati ni knjige u lektiri. Neke knjige su za sva vremena. Međutim, treba imati živo čulo za nove i savremene vrednosti i postepeno ih uključivati u lektiru.“

Autor: K. D.
Izvor: danas.rs



Podelite na društvenim mrežama:

mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.