Laguna - Bukmarker - I čitanje stripova je čitanje - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

I čitanje stripova je čitanje

„Vrati to“, rekao je otac, klimnuvši glavom u pravcu gomile stripova koje je njegov sin zgrabio sa police u biblioteci.

„Zašto?“

„Došli smo ovde po knjige, a stripovi nisu prave knjige. Oni se ne računaju.“



Držeći u rukama sjajni grafički roman „Southern Bastards“, stajao sam u svojoj lokalnoj biblioteci i netremice pratio razgovor koji se odvijao kod pulta za iznajmljivanje knjiga.

Kao školski bibliotekar i neko ko je učestvovao u sastavljanju programa lektire za učenike, imao sam osećaj kao da mi neko polako zariva užareni bodež u grudi.

Na svom radnom mestu često dolazim u kontakt sa roditeljima i nastavnicima koji čvrsto zastupaju stav da grafički romani i stripovi „nisu prave knjige“. Prilikom takvih susreta odmah vam postaje jasno da se ta literatura ne uklapa u planove koje su u svojim glavama osmislili za svoju decu i učenike.

Njihovi komentari vređaju me i kao čitaoca. Sećam se perioda u životu kada sam čitao isključivo stripove o Panišeru. Pre svega „Punisher: Warzone“, koji je iz nekog razloga nasilniji i mračniji od originalnog serijala.

Ne bih želeo da me pogrešno shvatite, tip sa početka članka je doveo sina u biblioteku. Postoje daleko gora mesta na koja ga je mogao odvesti.

Jasno je da se tu nije radilo o nekakvoj protuvi koju nije briga za budućnost svog naslednika, ali sa tih nekoliko rečenica o stripovima doveo je u pitanje budući odnos svog sina prema čitanju – i to pre svega kao zabavnoj aktivnosti koja umanjuje stres i omogućava da se na trenutak opustimo i zaboravimo životne probleme.

Rezultati istraživanja sprovedenih proteklih decenija pokazuju da čitanje stripova blagotvorno utiče na ljudski mozak i dušu.

Dr Lora Himenez sa Bostonskog univerziteta naglašava da grafički romani „igraju važnu ulogu u približavanju čitanja onima koji imaju poteškoća u razvijanju te sposobnosti, predstavljaju izazov za nadarene čitaoce, a velikom broju učenika pomažu u procesu učenja.“

Studija sprovedena na Državnom univerzitetu Kalifornije u Nortridžu otkriva da izloženost velikom broju složenih i nepoznatih reči pomaže mladima da obogate rečnik. Naučnici su uspeli da dokažu da je „jezik koji se koristi u stripovima daleko složeniji od svakodnevne oralne komunikacije vlasnika univerzitetskih diploma i da sadrži dvostruko više retkih i komplikovanih reči“.

Den Herli, novinar naučne redakcije Vašington posta, pre nekoliko godina je u intervjuu za Gardijan izjavio da ga je okruženje u detinjstvu smatralo „usporenim“ i da je zbog toga na početku školovanja bio izložen podsmehu vršnjaka. Herli je istakao da ga je u desetoj godini života spasao „Spajdermen“. Zahvaljujući ljubavi prema tom stripu, zainteresovao se i za ostale, a zatim je sa jednim drugom počeo da piše i ilustruje vlastite priče. Već naredne godine u školi je počeo da ređa odlične ocene. Naveo je i da je posle pune tri godine intervjuisanja psihologa i neuronaučnika iz celog sveta došao do zaključka da između čitanja i inteligencije, naročito emocionalne, postoji simbioza.

Prilično dobro poznajem ljubitelje stripa iz škole u kojoj radim. Ti emocionalno zreli i odgovorni mladi ljudi ne samo da su članovi školske strip sekcije već rade i kao pomoćnici u biblioteci. Time naravno ne želim da kažem da u školi nema zrele i inteligentne dece koju ne zanimaju stripovi, ali za pet godina vođenja sekcije primetio sam da za nju pokazuju interesovanje upravo učenici koji poseduju te kvalitete.

Moja anegdota o ocu iz biblioteke nedavno je na Tviteru izazvala lavinu negativnih komentara. Optužen sam da napadam nekog nesrećnika koji je samo želeo da postupi ispravno i dovede dete u biblioteku.

Moj odgovor je sledeći: Kao prvo, nisam objavio ni ime ni sliku tog čoveka, tako da nema potrebe za ostrašćenim napadima. Kao drugo, kao bibliotekar, posebno sam osetljiv na komentare tipa „Zašto stalno čitaš istu knjigu“ i „Čitanje stripova nije čitanje“, jer oni utiču ne samo na odnos mladih prema čitanju već i na budućnost biblioteka kao takvih.

Takve izjave su veoma opasne. Kada ih dete čuje od nekoga kome veruje, posledice su ozbiljnije nego što većina može da zamisli. To mi je dobro poznato iz svakodnevnog iskustva. Da bi se stvari promenile, moramo svima jasno dati do znanja da rezultati ozbiljnih naučnih istraživanja govore u prilog tome da čitanje iz zadovoljstva pozitivno utiče na mentalno zdravlje i uspeh u školovanju.

Dakle, ako za nekoga ko ima problema sa savladavanjem veštine čitanja, ili traži novi izazov, ili jednostavno želi da se opusti, čitanje iz zadovoljstva podrazumeva čitanje stripova, pustite ga da čita stripove.

Autor: Lukas Maksvel
Izvor: bookriot.com
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.