Laguna - Bukmarker - Fantastika i etika – svet Gorana Petrovića - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Fantastika i etika – svet Gorana Petrovića

Imaju štošta zajedničko junaci dva (u isto vreme objavljena) književna ostvarenja, dva (motivski i tematski pedantno povezana) štiva koja navešćuju budući romaneskni ciklus Gorana Petrovića. Oni su istoriji nevidljivi ljudi, koji tu istoriju menjaju svojim darovima. Oni nisu samo obdareni posebnim moćima – ako im šta nedostaje, to je samo dosadna, suva običnost – već i osećanjem dužnosti koje nadilazi svaki interes.



Pastir Dovolja je neizlečivo dalekovid: tako i postaje svedok traganja despota Stefana Lazarevića, njegovog nastojanja da nađe „najbolje i najprikladnije mesto da uzdigne crkvu“; dok se crkva gradi, jedanaestogodišnji kravar graditelje oprezno i smerno opominje na propuste, na kriv zid ili loš pad krova. Nikada se, ni tad ni docnije, ipak neće moći udaljiti dovoljno da sagleda šta je sve u svetu i istoriji zapravo nevidljivo i neprimećeno.

Ciklus romana Gorana Petrovića nagoveštava da će se pisac baviti, pomalo nalik Džefriju Čoseru u „Kenterberijskim pričama“, strukturom celog jednog sveta, čitavom društvenom hijerarhijom jednog doba, ali i načinom na koji se u svetu, nama ipak ne tako dalekom, prihvataju običaji i čuda.

Dok „Ikonostas“ govori o dometima očinjeg vida, „Papir“ objašnjava koliko je teško ruci da zapiše svet na papir pred sobom. Da jedno ljubavno pismo može da poremeti krhki red i još krhkiji rad diljem Italije petnaestog veka (prvo u Napuljskoj kraljevini, a potom u Amalfiju), nije ništa neobično za prozu Gorana Petrovića. U Goranovom delu fantastika je uvek pažljivo građena na metafori, a metafora utemeljena na pitanjima o duši, srcu i stvaranju.

Deset pesnika kreće za Amalfi, skupa sa kraljicom Đovanom, da bi kupila najfiniju hartiju za ljubavno pismo. Papirdžijski esnaf beznadno mistifikuje svoj rad: u hartiju utiskuju vodene znake, prave papir koji ne trpi nered vrednosti, a kažnjava preljubu, laž i neslogu.

Goran Petrović bavi se tehnologijom pripovedanja koliko i etikom tehnologije zapisivanja: njegovo prozno tkanje je fino i porozno, autor namiče petlju po petlju, posežući za fragmentom i staccato stilom kako bi pokazao delikatnost i nestabilnost književnog teksta koji se mora odupreti suvišnosti i ponavljanju. Povest o svetu koji se rasuo i raskorenio da bi se sročilo tek jedno ljubavno pismo zapravo govori o odgovornosti umetničkog čina. Ta je odgovornost istinski zastrašujuća, rađajući nemoć desetorice pesnika, od kojih samo jedan toj nemoći presudi. Lepota, snaga i pouzanost pisane reči nisu izmerive – niti treba da budu.

Autor: Vladislava Gordić Petković
Izvor: Nova


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.