Laguna - Bukmarker - „Dosije K.“ – žrtvovanje u ime prave istine - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Dosije K.“ – žrtvovanje u ime prave istine

“Dosije K.” novo je prozno ostvarenje mađarskog nobelovca Imrea Kertesa. Riječ je o atipičnoj knjizi sjećanja na sopstveni život, ispričanoj u vidu razgovora koji je sa Kertesom vodio njegov urednik Zoltan Hafner tokom 2000. i 2004. godine.

Kertes za ovu knjigu kaže da je “osobena autobiografija, pisana po sopstvenom pravilu”. Kertesov “Dosije K.” preveo je Sava Babić, a izdavač je Laguna. “Dosije K.” je, već i samim naslovom, otvorena aluzija na Kertesov dosije iz Aušvica, u koji je dospio kao četrnaestogodišnji dječak, neka vrsta oporuke u kojoj pisac objašnjava koliko je teško ponijeti biljeg preživjelog, nekoga ko je ostao da bi prenio istinu o ozloglašenom nacističkom logoru.

U ovoj knjizi Kertes oživljava hronologiju izuzetno zanimljivog i na mahove nevjerovatnog života , raspravlja o suštinskim životnim pitanjima, osvjetljavajući mađarsko društvo i tvrdi poslijeratni socijalizam u kome su bivše grofice postajala konobarice, a njegova prva supruga takođe plemenitog porijekla je vozila kamion. Kertes nam govori kako je živjeti pod totalitarnim režimima, koje su to metode preživljavanja i u nacizmu i komunizmu i da se vrijedi žrtvovati u ime prave istine.

Njegova priča iako intimna, više je od neobične životne lekcije, to je i filozofsko razmišljanje o književnom stvaralaštvu, savremenicima, kulturi, istoriji, holokaustu i suštinskim životnim pitanjima. Imre Kertes mađarski književnik, rođen je u Budimpešti 1929. godine.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, kao četrnaestogodišnjak deportovan je u nacistički logor Aušvic, a zatim u logor Buhenvald. Po završetku Drugog svjetskog rata, vraća se u Bud i mp e štu gdje radi kao novinar za Vilagošag, od 1948. Godine 1951. dobija otkaz i posvećuje se pisanju i prevođenju, između ostalog prevodi djela Ničea, Horfmanstala, Frojda, Rota, Vit genštajna i Kanetija. Svoje najpoznatije djelo Besudbinstvo, u kojem opisuje iskustvo petnaestogodišnjeg dječaka u koncentracionim logorima Aušvic, Buhenvald i Zajc, započinje 1960. a objavljuje ga tek 1975. godine.

Iako po žanru kvaziautobiografija, ovaj roman, po piščevim riječima, ne sadrži značajnije autobiografske elemente. Po tom romanu snimljen je i istoimeni film 2005. godine u režiji La joša Koltaija. Napisao je djela “B esudbinstvo ”, “Fijasko”, “Kadiš za nerođeno dijete”, “Izviđač”, “Engleska zastava”, “Galiotov dnevnik”, “Drugačijija: hronika metamorfoze”, “Holokaust kao kultura”, “Tren tišine dok vod za strijeljanje ponovo puni puške”, “Progna ni jezik”, “Likvidacija".

Autor: Vujica Ognjenović
Izvor: vijesti.me
 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.