Laguna - Bukmarker - Dejan Mihailović, koautor knjige „Bez opoziva“: Mnoge od poslednjih izjava velikana su poučne - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Dejan Mihailović, koautor knjige „Bez opoziva“: Mnoge od poslednjih izjava velikana su poučne

Bez opoziva“ je jedinstvena knjiga na srpskom tržištu. U njoj su Dejan Mihailović i Vladeta Janković sabrali poslednje reči znamenitih ličnosti, nastojeći da ih protumače u ključu društvenog i kulturnog miljea epohe, kao i karakternih osobina i istorijske uloge odabranih ljudi.



Mihailović za Kurir govori o izboru ličnosti koje su se našli u knjizi, njihovim po(r)ukama, te zašto se kod nas toliko dugo čekalo na ovakvu knjigu.

Šta poslednje reči znamenitih ljudi mogu da govore o njima?

Mnoge od poslednjih izjava su poučne, naročito primeri iz Starog zaveta i antike, jer svedoče o neustrašivosti, požrtvovanosti, dostojanstvu, uopšte o vrlinama i shvatanjima tog prohujalog herojskog doba. Mnoge su prešle u izreku, kao „Zar i ti, sine Brute?“ ili „O, blažena neukosti“, neke zvuče testamentarno, a neke su duhovite, iako izgovorene u tako teškom času, kao Luja XIV, Makijavelija, Voltera ili Vajlda, pa već same po sebi govore o ovim ličnostima. Ali ima i zagonetnih oproštajnih reči, čiji je smisao nedokučiv, pa nam je u tom slučaju preostajalo samo da nagađamo i da ih sagledamo u svetlu pouzdanih saznanja. Klonili smo se udžbeničkog idolopoklonstva i istorijskih predrasuda i nastojali da osvetlimo i ljudske, ne uvek reprezentativne strane pojedinih velikana na osnovu manje poznatih pojedinosti iz njihovog života.

Čije poslednje izjave su vam bile najupečatljivije i zašto?

Bilo je nekoliko poslednjih gestova, da ih tako nazovem, koji govore više od reči i ostavljaju snažan utisak. Rimski car Vespazijan je, recimo, umro stojeći, a engleski romantičar Vilijam Blejk pevajući. Njihovi životopisi, koji tome činu prethode, rečito potvrđuju kako je do takvih poslednjih potresnih gestova došlo.

Kako ste napravili izbor ko će ući u knjigu?

Na osnovu stručnosti i izbora po srodnosti podelili smo ustanovljeni sadržaj, orijentisani uglavnom na temelje zapadne civilizacije: starogrčku, rimsku i judeohrišćansku kulturu. Konačan izbor ličnosti, pritom, nije bilo lako sastaviti i zacelo smo usled ograničenosti prostora neke zanimljive ličnosti i poslednje reči izostavili, neke kulture zanemarili, ali nastojeći da izbor bude raznovrstan i lišen svake diskriminacije. Zastupljene su mahom najpoznatije ličnosti naše i svetske istorije, različitih poziva i profesija, uglavnom ličnosti vladara, vojskovođa, političara, pisaca, naučnika, filozofa... Najzad, imali smo u vidu da su mnoge oproštajne reči nadaleko poznate, samo ih je trebalo kontekstualizovati u okvirima epohe i uloge glavnog protagoniste. U knjizi su se tako našle i nekolike izjave istorijskih ličnosti koje nas nisu nekim dobrom zadužile.



Kada su ovakve stvari u pitanju, koliko je autentičnost izjava kroz istoriju bila proverljiva?

Mnogi izveštaji antičkih pisaca, kao što su Herodot, Diogen Laertije, Svetonije, Plutarh i drugi, prešli su u opšteprihvaćeno predanje i utoliko se i njihovo svedočenje o poslednjim rečima pojedinih antičkih ličnosti može smatrati autentičnim. Kad je reč o novom veku, ovo pitanje je osetljivije, jer se mnoge poslednje izjave, uprkos prednostima Gutenbergove galaksije, ne temelje na pouzdanim izvorima, nego su prešle u legendu i uvrežile se u kolektivnoj svesti kao istinite. Mi smo uvek navodili izvore, a ako njih nije bilo, napominjali prema svojim saznanjima i raspoloživim podacima kada su u pitanju apokrifne, pripisane reči.

Slična brošura „Poslednje reči velikih ljudi“ izašla je 1931. godine, pa je vaša knjiga prva na ovu temu koja se objavljuje u Srbiji. Šta mislite, zašto se toliko čekalo na ovakav poduhvat?

Na srpskom jeziku nije postojao iscrpan i pouzdan pregled koji bi rasvetlio oproštajne reči na osnovu poznavanja pojedine ličnosti i njenoga dela, dok se na stranim jezicima slični zbornici na ovu temu javljaju još krajem 19. veka. Poslednje reči spadale su više u apoftegme – bisere mudrosti i zbirke duhovitih izreka. Kao i pionirska knjižica Žarka Ružića koju ste pomenuli, danas su naši mediji uglavnom ispunjeni istim repertoarom citata poslednjih reči, pod rubrikama zanimljivosti ili trivija, uglavnom bez konteksta u kojem je poslednja misao izrečena i bez uvida u biografiju i značaj njenog autora. Povremeno se na ovu temu pojavi neka zanimljiva priča. Recimo, o Ajnštajnu, koji je umro u jednoj univerzitetskoj bolnici u Nju Džerziju: njegove poslednje reči nisu zabeležene jer ih je promrmljao na nemačkom i dežurna bolničarka ih nije razumela. Možda je i takva priča zaslužila da uđe u ovo izdanje.

Kako je bilo sarađivati s Vladetom Jankovićem?

Naše poznanstvo datira još od mojih studentskih dana, bio mi je profesor, a saradnja traje već godinama jer sam u "Laguni" uredio nekoliko njegovih novih naslova. Koautorska saradnja predstavljala mi je posebno zadovoljstvo, pa smo uz dragocene savete urednice Ivane Misirlić lako rešavali sve izazove koje jedan zajednički poduhvat pretpostavlja, uključujući i likovne predstave odabrane za knjigu.
 
Izvor: Kurir.rs / B. K.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.