Laguna - Bukmarker - 9 naučnih objašnjenja za vaše neobične čitalačke navike - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

9 naučnih objašnjenja za vaše neobične čitalačke navike

Znate za one „čudne“ navike knjigoljubaca koji prvo pročitaju kraj knjige pa onda krenu od početka? Ili ono kad pomerate usne dok čitate ili prelazite prstom preko teksta? Nauka ima objašnjenje za ove pojave, i sugeriše nam koje od ovih navika da negujemo, a koje da eliminišemo. Pronađite svoju naviku! 

Pomerate usne dok čitate



Postoji naziv za mumlanje reči prilikom čitanja: subvokalizacija. Možda ste tu naviku stekli dok ste bili dete, dok ste učili izgovor, ali danas bi mogla da uspori vaš tempo čitanja. Centar za akademski uspeh Univerziteta u Alabami navodi da naviku izgovaranja reči tokom čitanja treba izbaciti zato što usporava brzinu čitanja. Kako da prestanete? Stavite prst na usta ili na glasne žice kako biste osvestili tu svoju naviku.

Čitate prvo poslednju stranu knjige



Ljudi koji ovo ne rade misle da zvuči ludo – zašto bi bilo ko želeo da zna šta se dešava na kraju knjige pre nego počne da je čita? Ali izgleda da, prema studiji sa Univerziteta Kalifornija u San Dijegu, ljudi koji sami sebe „pokvare“ priču, imaju veće šanse da uživaju dok je čitaju. Ako vi to radite, samo nastavite! (Samo nemojte da pokvarite kraj i drugima!)
 
Mirišete vaše knjige

Čitanje se ponekad opisuje kao „zabijanje nosa u knjigu“, zato nije čudno ako pokupite najistančanije mirise sa stranica. A mirisa i te kako ima: istraživači su otkrili da knjige sadrže oko 15 hemijskih jedinjenja koja su je javila tokom testiranja, kao posledica degradacije mastila i papira. Naravno, knjige mogu upiti i mirise iz okoline, kao što su buđ ili dim cigareta.
 
Počnete da čitate, ali ne završite

Prema Evanu Gotlibu, asistentu na katedri za engleski jezik, koji je napisao tekst o ovoj temi za Hafington post, to se dešava zato što ima toliko mnogo toga da se čita, vidi, gleda ili radi. Ako um počne da vam luta dok pokušavate da uživate u nekom dužem klasiku, pratite svoje impulse. Ovo preskakanje može se povezati i sa našom navikom čitanja onlajn, predlaže dr Gotlib. Dok čitate onlajn često skačete sa linka na link, ponekad usred priče. Ali ako se držite knjige, koristiće vašem mozgu i telu.
 
Pratite svaku rečenicu prstom



Kada ste počinjali da čitate, možda ste koristili prst da pratite reči, bilo kao podsetnik dokle ste stigli sa tekstom ili da pazite u kom pravcu bi trebale oči da vam se kreću preko stranice. (Ovo se zove direkciono praćenje.) Ako se nalazite u ometajućoj okolini – kao na primer u bučnom kafiću – ovo vam može pomoći da pratite gde ste stali. Ali ako ste zaokupljeni knjigom, prestanite sa ovom navikom – jer može usporiti vaš tempo čitanja – i dopustite da vas ona potpuno apsorbuje.
 
Čitate više knjiga odjednom



Zašto odabrati jednu kad možete čitati nekoliko? Količina dostupnih knjiga, posebno elektronskih, čini da odabir samo jedne za čitanje bude sve teži zadatak. Džulija Keler, kulturni kritičar za Čikago Tribjun objašnjava u nedavno objavljenom članku: „Neki od nas održavaju veliku gomilu knjiga između kojih ne možemo da odaberemo samo jednu za čitanje. Zato to i ne radimo. Čitamo ih sve i to sve odjednom. Pecamo. Lutamo. Kušamo. Skačemo između knjiga, birajući mete naše pažnje, na način na koji Pejton Mening bira svoje saigrače kojima dodaje loptu.“ Čita vam se misterija? Izaberite neku. Spremni ste da promenite promenite žanr? Dodajte ga na gomilu knjigu.
 
Uvek pročitate knjigu pre gledanja filma

Anketa na sajtu Gudrids otkriva da 44% korisnika preferira da prvo pročita knjigu, dok samo 6% prvo bira film. (Drugi su odgovorili sa raznim varijacijama „zavisi.“) Razlog koji su mnogi od učesnika naveli je: „Čitanje knjiga vas priprema za uzbuđenje koje donosi film, dok gledanje prvo filma čini knjigu malo monotonom.“
 
Prelazite preko imena ljudi i mesta koje ne možete lako da izgovorite

Ne dešava se često da od vas traže da čitate naglas kad ste odrasli, što možda može biti razlog zašto nikad ne naučimo da izgovaramo teška imena koja sretnemo u tekstu – prosto nikad nećemo morati da ih izgovorimo. Ali može se desiti da stvorite stvarnu netrpeljivost prema likovima sa imenima koja se teško izgovaraju. Jedna studija je otkrila da ljudi više veruju onima kojima lakše mogu da izgovore imena.
 
Čitate časopise od kraja ka početku



Ako volite „mesnatije“ članke, možda instiktivno znate da se oni nalaze na kraju časopisa.  A možda čitate od kraja zato što prosto možete. Časopisi su uglavnom sastavljeni od mnogo nepovezanih članaka, tako da možete početi od početka, sredine, kraja i ne propustite ništa što se tiče radnje ili priče. Ako je ovo jedan od načina da budete spontani, samo nastavite.
 
Izvor: rd.com


Podelite na društvenim mrežama:

mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.