Laguna - Bukmarker - 7 zanimljivosti o istoriji tipografije - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

7 zanimljivosti o istoriji tipografije

Iako gajim veliko interesovanje za slovne fontove, nikada me nije naročito zanimala istorija tipografije. Dopada mi se kako se tipovi slova i ilustracije objedinjuju u slovnim ispisima, i teorija tipografije je zanimljiva, ali nikada ne bih sedela u biblioteci i istraživala istoriju tipografije. Sve dok nisam naišla na „Just my Type“ Sajmona Garfilda. Ova knjiga čini istoriju tipografije neverovatno pristupačnom i zanimljivom. Podeljena je na 22 poglavlja u kojima je prikazano mnoštvo priča, od toga kako je nastao Comic Sans i odnosa između gospodina Baskervila i gospođe Ivs, do liste najgorih fontova na svetu (Comic Sans nije jedan od njih!) i još mnogo toga. Izdvojila sam 7 meni omiljenih zanimljivosti, kao i nekoliko izvora na internetu za vaše uživanje (zato što je veće uživanje čitati ih na internetu nego u knjizi gde kasnije morate da ih tražite na internetu!)

Foto: Unsplash

Priča o Comic Sansu

Ova priča mora da se pročuje, jer mi se čini da svi danas mrze Comic Sans, a da ni ne znaju razlog. Font je napravio Vinsent Koner 1994. godine kao rešenje za određeni problem – konkretno, standardni Times New Roman nije bio dobro rešenja za psa „Rovera“ u programu Microsoft Bob. Vinsent Koner kaže u svoju odbranu da „nije postojala namera da se font koristi u drugim aplikacijama, osim u onima koje su pravljene za decu“. I to je pravi razlog zašto je Comic Sans jedan od najomraženijih fontova danas – previše je korišćen na neodgovarajuće načine.

Poreklo nekoliko odabranih posebnih karaktera

Ampersand

Ko bi rekao da je ampersand u stvari kombinacija dva slova? Potiče od latinske reči „et“, koja se zbog brzog pisanja pretvorila u &, a ima značenje „i“. Čim ovo saznate, postane vam očigledno!

Uzvičnik-upitnik

„Šta je kog đavola uzvičnik-upitnik?“, neko će se zapitati. Pa, to je karakter koji je kombinacija uzvičnika i upitnika, ‽. Napravio ga je Martin Spekter 1960. godine, u pokušaju da poboljša nezgrapnu kombinaciju „?!“. Nažalost, nije bilo efekta, ali priča je svejedno zanimljiva.

@

Garfild se u knjizi samo ovlaš bavi ovim znakom, ali mi je probudio radoznalost da saznam više. Ovaj simbol zapravo nije proizvod digitalnog doba, već je star koliko i ampersand! Po jednoj teoriji, nastao je na sličan način, kombinacijom dva karaktera, tj. od latinske reči za „napred“ – ad – koja u brzom pisanju kombinuje „a“ sa zadnjim delom „d“, koji izgleda kao rep.

Fenomen gneva javnosti kada velike korporacije promene font

Kada je IKEA 2009. godine promenila svoj font iz Future u Verdanu, nastalo je slično negodovanje poput onog kada je Gugl promenio svoj logo početkom ove godine. Garfild konstatuje da odjednom „veliki broj ljudi primećuje da im je stalo do nečega na šta ranije nisu obraćali pažnju“, i poziva se na razgovore iz foruma i novinske članke, kao i stranicu na Vikipediji posvećenu ovoj temi, naslovljenu „Verdanagejt“.

Priča o ljubavnoj aferi gospođe Ivs i gospodina Baskervila

U knjizi piše:

„Gospođa Baskervil je ranije već bila u braku i priča nema srećan kraj. Kada je imala 16 godina, udala se za izvesnog Ričarda Ivsa, sa kojim je dobila petoro dece pre nego što ju je napustio. Tada je radila kao služavka kod Džona Baskervila, sa kojim je kasnije otpočela ljubavnu vezu. Ali nije mogla da se uda za Baskervila dok Ivs nije umro 1764. godine, i može biti da je kritičan stav okruženja prema Baskervilovom radu delimično prouzrokovala njihova nekonvencionalna veza.“

Kreiranje fontova ne donosi mnogo novca

Šesnaesto poglavlje je nazvano „Piraterija i kopiranje“ i u njemu autor detaljno opisuje kako švajcarski tipograf, Maks Midinger, koji je stvorio „najpoznatiji font na svetu“, Helvetica, nije zaradio ništa od autorskih prava i „umro je u siromaštvu“ 1980. Kompanija za izradu i distribuciju fontova, Stempel, takođe nije mnogo zaradila „iz jednostavnog razloga što, ako je vaš font dobar, drugi ga kopiraju“. Garfild opisuje Arial kao „najvećeg izgrednika na globalnom nivou“, i poziva se na video zapise „Borba fontova“ i „Konferencija o fontovima“ sa kanala College Humor. Poenta poglavlja je da dizajneri fontova i dalje imaju problema da zaštite svoja dela kao patente ili autorske radove, i navodi nekoliko sudskih postupaka kao dokaz, npr. kako je Adobe dobio spor protiv Southern Software Inc, ili kako je francuska vladina agencija HADOPI koristila piratski font na svom logotipu.

Poreklo rečenice „The quick brown fox jumps over the lazy dog“

Ova rečenica se koristi za isprobavanje fontova zato što sadrži sva slova engleskog alfabeta.

Najgori fontovi na svetu

Neću pisati celu listu, jer je neko to već uradio. Samo ću pomenuti neke stvari da se malo zabavite. Recimo „Trajan is the movie font“. Pogledajte i fontifier.com gde možete napraviti svoj font za ovu listu, ili pogledajte primere korišćenja poglešnih fontova na mickeyavenue.com.

Autor: Eva Šafrot
Izvor: evaschafroth.com
Prevod: Borivoje Dožudić


Podelite na društvenim mrežama:

mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.